Što je printer ili štampač?

Ako bi u par rečenica definirali štampač (printer), mogli bi napisati da je printer periferni uređaj koji prima električne signale iz računala (ili nekog drugog uređaja) i ispisuje ih na papir. Dakle, štampač može neki digitalni zapis pretvoriti u fizičku kopiju na papiru.

Danas je nemoguće zamisliti neki ured opremljen računalima, koji nema jedan ili više štampača na koje se mogu ispisati različiti dokumenti, grafike, crteži isl…

Ne samo da su najpopularniji periferni uređaj, štampači su i najčešći uređaj koji ćemo povezati za radnu stanicu. Radna stanica u ovom slučaju predstavlja PC na kojem se radi, i sa kojeg se mogu štampati tekst dokumenti, fotografije, brošure ili neki drugi oblik ispisa.

Vrste štampača / printera

Postoji više vrsta štampača, ovisno o principu na kojem rade, mogućnostima, načinu povezivanja za računalo i drugim karakteristikama.

Štampači za otpis

Danas imamo: 3D printer, AIO (All In One) uređaje, matrične printere, Inkjet (tintne) printere, laserske, MF printere, plotere i termo (termalne) printere.

Kasnije ćemo u tekstu pojasniti svaki od gore spomenutih printera, barem definiciju u par rečenica. Sada nastavljamo sa nekim drugim značajkama i razlikama starih i modernih printera (štampača).

Različiti priključci za štampače

Postoje različiti konektori (kabeli) kojima se štampač spoji na računalo. Komunikacija je moguća kabelom ili u novije vrijeme putem WiFi ili Bluetooth-a. Kako god, spomenut ćemo i neke starije standarde spajanja štampača za PC.

LPT kabel

Paralelni kabel (LPT) bio je standard u 80-tim i 90-tim, i dugo se zadržao na dominantnoj poziciji. Kroz isti taj period mnogi modeli štampača su koristili serijski, takozvani COM Port, ali je on bio značajno slabije zastupljen. Paralelni konektor (LPT) je dizajniran još u 70-tim, ali je pravu primjenu dočekao kroz 80-te i 90-te godine, da bi ga 1996.godine zamijenio dosta napredniji USB standard. Ipak, USB u tom periodu nije doživio pravi uspjeh, ponajviše zbog nedostataka OS-a iz tog vremena, pa smo pravi boom dočekali tek par godina nakon pojavljivanja. Vratimo se sada na LPT. Dakle, LPT konektor primarno se koristio za spajanje štampača za računalo, ali se mogao vidjeti i u nekim specifičnim modelima izvedbama koje nisu tema u ovom tekstu. Tko god je koristio Windows 98, Windows XP ili neku Linux verziju iz tog vremena, dobro je upoznat sa instaliranjem štampača putem LPT porta, najčešće na LPT1. Moguće je bilo iskoristiti LPT2 fizički port, ili čak simulirati LPT3, 4 ili 5, korištenjem određenih skripti kroz OS koji ste koristili.

Serijski (COM) konektor imao je sličnu primjenu, ali ne u toj mjeri za spajanje štampača za PC. Najviše se COM porta sjećamo za spajanje starih izvedbi miša, koji su u to vrijeme umjesto optike koristili kuglu. Generacije koje se ne sjećaju Windows 95 ili Windows 98, neće se sjećati niti miša sa kuglom od ispod, koju je svako malo trebalo čistiti i provjeravati da imamo kursor na ekranu koji se kreće kako želimo.

Spomenuli smo već da se USB pojavio u drugoj polovici 90-tih, i tada su počele neke promjene u svijetu osobnih računala, ali i svih drugih tehnoloških uređaja koja imaju bilo kakvu potrebu za spajanjem perifernih komponenti. USB je danas poznat koliko i sami pojam Osobno Računalo, a koristi se za spajanje zaista velikog broja perifernih uređaja i opreme. Štampači su pratili taj standard i danas je gotovo nemoguće pronaći neki model štampača u prodaji a da nema USB konektor na sebi. Čak i modeli koji ističu WiFi ili Bluetooth mogućnosti, od pozadi imaju USB konektor za spajanje na računalo. Glavni pokretači ovog standarda su velike svjetske kompanije: Compaq, DEC, IBM, Intel, Microsoft, NEC i Nortel. USB standard je zamijenio do tada često korištene: Serijski port (COM), Paralelni port (LPT), Game port, PS/2, FireWire, pa čak i Apple Desktop Bus.

Vratimo se na temu – Štampač

Spomenuli smo različite vrste štampača, pa ćemo objasniti primjenu svakog od njih.

3D printer / Štampač

3D štampač

3D štampač predstavio Chuck Hull još tamo početkom osamdesetih (1984.godine), ali smo tek unazad 10 godina upoznali ovu vrstu štampača i danas su nam lako dostupni. 3D štampač od pripremljenog digitalnog modela radi fizički dio, oblikovan i dimenzioniran prema tom modelu. Profesionalni 3D štampači prilično su skupi, ali postoje varijante koje su lako dostupne entuzijastima i ljudima koji se žele okušati u ovom poslu.

  • Koristi se za izradu stvarnih modela od plastike ili nekog drugog materijala
  • Moguće je izraditi neki zamjenski polomljeni dio
  • Koristi se za izradu dječjih igračaka, različitih dijelova od plastike isl…

InkJet štampač (tintni printer)

InkJet štampači počeli su se proizvoditi u kasnim 50-tim, ali su prihvaćeni tek u kasnim 70-tim, kada se tehnologija ispisa popravila pa je i primjena ovih uređaja bila moguća na različitim pozicijama. Bolji modeli u početku su izlazili sa proizvodnih traka velikih kompanija, koje i danas prepoznajemo: Canon, Epson, i Hawlett Packard. Mogli bi napisati da rade slično kao matrični štampači (točkicama rade otisak), ali u ovom slučaju malene kapljice tinte (različitih boja) se precizno “ispaljuju” na papir, tvoreći tako ispis u boji koji je dosta kvalitetan. Nedostatci InkJet štampača postali su jasno vidljivi tek pojavom laserskih štampača koji su ispisivali u koloru. Oni su pak dosta skuplji, i možemo ih vidjeti samo na mjestima gdje su neophodni.

  • Dosta povoljnija verzija štampača u koloru
  • Koristi se za ispis različitih dokumenata, fotografija ili grafikona

Laserski štampač / printer

Prvi laserski štampač izašao je iz tvornice Xerox, još u ranim 70-tim, ali je tehnologija zaživjela tek 1984.godine, nakon što je HP predstavio svoj prvi HP LaserJet model koji je bio lakše dostupan i mnogo prihvatljiviji. U godinama koje su uslijedile tvrtka Apple predstavlja Apple LaserWriter, nakon čega se u ovu utrku uključuju i druge kompanije. Danas je laserski štampač neizostavan dio uredske opreme, i teško je zamisliti radni stol sa kopjutorom, za koji nismo povezali štampač Možemo kazati da je štampač glavna periferna komponenta računala, ako izostavimo tipkovnicu i miša.

  • Brzi ispis veće količine tekstualnih dokumenata
  • Ispis različitih dokumenata ili fotografija, gdje nam nije važan ispis u koloru

Gore spomenuti štampači mogu obavljati i druge zadaće, ali smo spomenuli njihovu najčešću primjenu.

Mehanički štampač

Spomenut ćemo ovaj štampač tek zbog povijesnog značaja, da vidite kada se već pojavila potreba za ovim uređajem. Mehanički štampač izumljen je davne 1822.godine, a radio je na principu metalnih pločica koje su bile označene alfabetom. Možemo ga usporediti sa današnjom mašinom za kucanje teksta.

Matrični štampač / Dot Matrix

Prvi Dot Matrix štampač je predstavio IBM davne 1957.godine, ali je prvi uspjeh ovog uređaja zabilježen 1970.godine sa modelom štampača tvrtke Centronics. Printer je koristio “glavu” sa određenim brojem pinova, položenih iznad ribon trake. Ispod ribon trake prolazio je papir, na kojem se uz pomoć pinova radio otisak. Matrični štampači i danas se koriste, posebno u bankama, raznim javnim ustanovama, pošti i sličnim uredima gdje se koriste posebni papiri sa otiskom – kada je potrebno uraditi ispis sa više kopija na posebnom “zaštićenom” papiru. Epson matrični štampači danas su kod nas najzastupljeniji, a nakon njih možda Olivetti (Italija). Za razliku od InkJet i LaserJet štampača, kod kojih se brzina mjeri u stranicama u minuti, kod matričnog štampača brzinu izražavamo brojem znakova u sekundi.

  • Koristi se u uredima gdje imamo potrebu za višeslojnim papirom sa otiskom
  • Matrični štampači mogu ispisivati na beskonačni papir

Ploter

Glava za crtanje u ploteru

Spomenuli smo ga na početku, pa ćemo napisati u kratkim crtama što je ploter, i zbog čega se našao u tekstu o štampačima. Dakle, ploter ima sličnosti sa štampačima jer baš kao i štampač, ploter na papiru izbaci neki crtež ili što već smo mu zadali. Razlika je u tome što ploter ne koristi isti mehanizam kao štampači, nego on zapravo crta po papiru. Prvi ploter izumljen je 1953.godine, a predstavila ga je kompanija Remington-Rand. Prvi model bio je spojen sa računalom UNIVAC, a koristio se za izradu tehničkih crteža. Riječ Ploter u prijevodu znači “crtač”, a uređaj doslovno crta i piše uz pomoć olovke, flomastera, ili nekog drugog alata koji stavimo u njega. Ploteri se najčešće koriste za crtanje vektorske grafike, a skoro nikada za ispis tekst dokumenata ili fotografija. Ploteri većinom imaju veći format ispisa papira – od A3 pa veće, dok ćemo kod uredskih štampača vidjeti da je standard A4.

  • Koristi se kod crtanja tehničke dokumentacije – tehničkih crteža (strojarstvo, građevina, elektronika)

All In One / Štampač Kopir Skener

Mnogi uredi koriste kompaktne uređaje da bi kompletirali potrebu obrade papira, ispisa i skeniranja fizičke dokumentacije i arhiviranja na računalo. All In One uređaji izvode 3 glavna zadatka (štampanje, skeniranje i kopiranje), ne zauzimaju mnogo prostora i prilično su učinkoviti. Štampači mogu biti InkJet, Laser i rijetko neke druge izvedbe.

  • Koriste se u uredima gdje se ukaže potreba
  • U slučaju da korisnik ne želi profesionalni kopir aparat, All In One ga može nadomjestiti

Termalni printer

Termalni ili termoprinter najlakše možemo opisati kao printer koji uz pomoć grijaćeg tijela, na termoosjetljivom papiru ostavlja otisak. Danas ih često vidimo ugrađene u veće uredske kalkulatore, u trgovinama (na kasi), ili u FAX uređajima. Termo printer ima dosta brz ispis, ali je kvaliteta ispisa niska.

  • Koriste se na kasi za ispis računa
  • Tehnologija se ugrađuje u FAX uređaje
  • Za ispis fiskalnih računa

Za kraj u par rečenica

Ukratko, štampač je uređaj koji prima (tekst ili grafiku) signal iz računala, te ga otiskuje na papir. Štampači se razlikuju po tehnologiji ispisa, brzini štampanja, tehnologiji izrade i cijeni.

Objavio

I. S.

"I hate money; it brings sadness to life." - Said no one ever.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *