{"id":11720,"date":"2022-04-16T17:31:59","date_gmt":"2022-04-16T15:31:59","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/?p=11720"},"modified":"2023-02-16T04:09:23","modified_gmt":"2023-02-16T03:09:23","slug":"nikad-ili-nikada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/nikad-ili-nikada\/","title":{"rendered":"Nikad ili nikada?"},"content":{"rendered":"\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako je pravilno pisati: nikad ili nikada?<\/h2>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/ovde-ili-ovdje\/\">Ovdje<\/a> je <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/rijec-ili-rjec\/\">rije\u010d<\/a> o ne\u010demu <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/sto-ili-sta\/\">\u0161to<\/a> se u hrvatskom jeziku naziva navezak. Mo\u017ee se <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/cuti-ili-cuti\/\">\u010duti<\/a> i naziv &#8216;pokretni samoglasnik&#8217;. Tako se recimo mogu <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/pronaci-ili-pronaci\/\">prona\u0107i<\/a> oblici poput ru\u017enog ili ru\u017enoga, ikad ili ikada, tad ili tada, tvog ili tvoga, i tako dalje.<br>U navedenim slu\u010dajevima, kao i u primjeru o kojem je ovdje rije\u010d, nikad ili nikada, <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/obe-ili-obje\/\">obje<\/a> rije\u010di imaju isto <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/znacenje-ili-znacenje\/\">zna\u010denje<\/a> te se obje mogu koristiti u hrvatskom standardnom jeziku.<br>Zanimljiv je primjer izraza <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/koji-ili-kojeg\/\">koji<\/a> dolazi iz razgovornog jezika, fraza &#8220;nikad nikada&#8221; kojom se <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/cesto-ili-cesto\/\">\u010desto<\/a> nagla\u0161ava da se ne\u0161to nikad ne\u0107e dogoditi. <\/p>\n\n\n\n<p>Primjerice:Kad \u0107e\u0161 napokon po\u010distiti svoju sobu? Nikad nikada.<br>Ova fraza sli\u010dna je zna\u010denja poput one &#8220;nikad, pa ni tad&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Jo\u0161 neki primjeri u kojima je vidljiv navezak su <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/slijedeci-ili-sljedeci\/\">sljede\u0107i<\/a>:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Nikad nisam <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/vidio-vidjeo-ili-vidijo\/\">vidio<\/a> ovako ru\u017enog\/ru\u017enoga psa.<\/li>\n\n\n\n<li>Idem u <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/posjet-ili-posijet\/\">posjet<\/a> tvom\/tvome\/tvomu bratu.<\/li>\n\n\n\n<li>Pri\u010damo o onom lijepom\/lijepome\/lijepomu radiju.<\/li>\n\n\n\n<li>Nikad\/nikada nisam vidio ni\u0161ta ljep\u0161e u \u017eivotu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Dakle, u zaklju\u010dku, navezak je pojava u kojoj se nalaze takozvani pokretni samoglasnici na samom kraju rije\u010di. Ti samoglasnici se nazivaju pokretnima jer se mogu <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/naci-ili-naci\/\">na\u0107i<\/a> na kraju rije\u010di, ali i ne moraju. Tako je pravilno koristiti oblik nikad , kao i oblik nikada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako je pravilno pisati: nikad ili nikada? Ovdje je rije\u010d o ne\u010demu \u0161to se u hrvatskom jeziku naziva navezak. Mo\u017ee se \u010duti i naziv &#8216;pokretni samoglasnik&#8217;. Tako se recimo mogu prona\u0107i oblici poput ru\u017enog ili ru\u017enoga, ikad ili ikada, tad ili tada, tvog ili tvoga, i tako dalje.U navedenim slu\u010dajevima, . . . <a class=\"readmore-link\" href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/nikad-ili-nikada\/\">Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[164],"class_list":["post-11720","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kako-se-pise","tag-n","clearfix"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11720","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11720"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11720\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14209,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11720\/revisions\/14209"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11720"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11720"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11720"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}