Kad je rije\u010d<\/a> o nije\u010dnim oblicima postoje odre\u0111ena pravila kad se pi\u0161e nije\u010dnica<\/a> sastavljeno, a kad rastavljeno.<\/p>\n\n\n\n Sastavljeno se pi\u0161e u nije\u010dnom obliku prezenta glagola biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu. Isto tako i u prezentu glagola htjeti<\/a>: ne\u0107u<\/a>, ne\u0107e\u0161, ne\u0107e, ne\u0107emo, ne\u0107ete, ne\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Sastavljeno se pi\u0161u i nije\u010dni oblici prezenta glagola imati: nemam, nema\u0161, nema, nemamo, nemate, nemaju. Isto tako i nije\u010dni oblici u imperative: nemoj<\/a>, nemojmo, nemojte, nemaj, nemajmo, nemajte.<\/p>\n\n\n\n Sastavljeno se pi\u0161u glagoli u kojima je ne- dio osnove: negodovati, nedostajati, nestati, nestajati.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim<\/a>, kod ostalih glagola pravilno je nije\u010dnicu ne pisati rastavljeno od glagola: ne \u017eelim<\/a>, ne volim<\/a>, ne radim, ne mislim, ne odlazim, ne zaboravljam, ne putujem, ne prilaze, ne trgujemo, ne ostavljaju. Isto je tako u svim licima te u svim glagolskim vremenima: nisu odlazili, ne napravih, ne govorih, ne mislih, ne vidjeh, ne govorim, i dr.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, kad je rije\u010d o imenicama s nije\u010dnicom ne, pravilno ih je pisati sastavljeno: neznanje<\/a>, nesigurnost, nestabilnost, neima\u0161tina<\/a>\u2026 Isto je tako i s pridjevima: nesiguran, nestabilan, neznan, nevoljen<\/a>, nekriti\u010dan, nedovoljan\u2026<\/p>\n\n\n\n U ovom je slu\u010daju pravilno pisati: ne mogu, ne mo\u017ee\u0161, ne mo\u017ee<\/a>, ne mo\u017eemo, ne mo\u017eete, ne mogu. Imenica se pi\u0161e sastavljeno: nemo\u0107<\/a>, pridjev nemo\u0107an<\/a>, prilog nemo\u0107no. <\/p>\n\n\n\n Kako je pravilno pisati: ne mogu ili nemogu? Kad je rije\u010d o nije\u010dnim oblicima postoje odre\u0111ena pravila kad se pi\u0161e nije\u010dnica sastavljeno, a kad rastavljeno. Sastavljeno se pi\u0161e u nije\u010dnom obliku prezenta glagola biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu. Isto tako i u prezentu glagola htjeti: ne\u0107u, ne\u0107e\u0161, ne\u0107e, . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[164],"class_list":["post-1535","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kako-se-pise","tag-n","clearfix"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1535","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1535"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1535\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14067,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1535\/revisions\/14067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1535"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1535"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1535"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Primjeri:<\/h2>\n\n\n\n
\n