U hrvatskom jeziku \u010desto<\/a> se dvoji kod pisanja velikog i malog po\u010detnog slova. Neka od poznatijih pravila su ona o pisanju velikim po\u010detnim slovom po\u010detka re\u010denice, vlastitih imena i prezimena, nadimaka.<\/p>\n\n\n\n Neko<\/a> od manje poznatih pravila jest da se kolokvijalni nazivi za pripadnike nekih udruga, stranaka, organizacija pi\u0161u malim po\u010detnim slovom, pa se tako malim po\u010detnim slovom pi\u0161e hajdukovac ili dinamovac. S druge strane, imena stanovnika neke dr\u017eave ili pripadnika naroda pi\u0161u se velikim po\u010detnim slovom, tako da je pravilno pisati Hrvat, Hrvatica i Hrvatska. Pridjev hrvatski<\/a>, hrvatska, hrvatsko pi\u0161e se malim po\u010detnim slovom (hrvatska hrana, hrvatska hrabrost, hrvatski jezik). Ako<\/a> je dio nekog naziva, pridjev se pi\u0161e velikim po\u010detnim slovom: Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski nogometni savez, Hrvatsko narodno kazali\u0161te.<\/p>\n\n\n\n U ovom primjeru, oba oblika, i velikim i malim po\u010detnim slovom, pravilna su, no ne zna\u010de isto. Kad govorimo o crkvi kao gra\u0111evini, pi\u0161e se malim po\u010detnim slovom. (Bili smo na misi u crkvi svetog Marka.) Kad se Crkva pi\u0161e velikim po\u010detnim slovom onda ozna\u010dava zajednicu vjernika. (Crkva u Hrvata.)<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n U zaklju\u010dku, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno se pi\u0161e imenica crkva i Crkva, i velikim i malim po\u010detnim slovom. Kao gra\u0111evina pi\u0161e se malim po\u010detnim slovom, a kao zajednica vjernika velikim po\u010detnim slovom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako je pravilno pisati: crkva ili Crkva? U hrvatskom jeziku \u010desto se dvoji kod pisanja velikog i malog po\u010detnog slova. Neka od poznatijih pravila su ona o pisanju velikim po\u010detnim slovom po\u010detka re\u010denice, vlastitih imena i prezimena, nadimaka. Neko od manje poznatih pravila jest da se kolokvijalni nazivi za pripadnike . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[127],"class_list":["post-1673","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kako-se-pise","tag-c","clearfix"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1673"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1673\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13454,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1673\/revisions\/13454"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Primjeri:<\/h2>\n\n\n\n
\n
Pogledaj, koja predivna crkva.
Obojali su zidove crkve.
Svi su mislili da \u0107e se crkva sru\u0161iti.
Neprijatelji su ru\u0161ili sve<\/a> pred sobom, \u010dak i crkve i vjerske objekte.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n\n
Sve\u0107enik<\/a> je uvijek<\/a> govorio da je sretan<\/a> jer pripada Crkvi.
Mi smo svi Crkva, svaki od nas vjernika.
Mogu zapaliti na\u0161e crkve, ali Crkva \u017eivi u nama.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n