Kad je rije\u010d<\/a> o sastavljenom odnosno spojenom i nesastavljenom odnosno razdvojenom pisanju rije\u010di, postoje tri razli\u010dita na\u010dina pisanja.<\/p>\n\n\n\n U nesastavljenom pisanju rije\u010di se pi\u0161u odvojeno<\/a>, s bjelinom izme\u0111u (ne radi<\/a>, ne \u017eeli, ne vidimo). Kod sastavljenog pisanja rije\u010di se pi\u0161u bez bjeline izme\u0111u (nejasan<\/a>, neparan, nepismenost, neuroznanost). Postoji i tre\u0107i<\/a> na\u010din<\/a> pisanja kod rije\u010di koje nazivamo poluslo\u017eenicama – sa spojnicom: tabu-tema<\/a>, top-model<\/a> i druge.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o navedenoj dvojbi, hrvatski<\/a> pravopis dopu\u0161ta obje<\/a> varijante, no valja ipak naglasiti da nije mogu\u0107e<\/a> u svim slu\u010dajevima koristiti ih obje. Pravilno je pisati: Lije\u010dnik<\/a> je stigao na vrijeme\/navrijeme. \/ U\u010dinili smo to na vrijeme\/navrijeme. Ali, pi\u0161e se: Pomislio je na vrijeme<\/a> svoje mladosti.<\/p>\n\n\n\n Odnosno, kad je rije\u010d o prilogu mo\u017ee se pisati na vrijeme ili navrijeme. Ali u konstrukcijama gdje je na prijedlog<\/a> i imenica vrijeme objekt<\/a>, uvijek<\/a> se pi\u0161e odvojeno.<\/p>\n\n\n\n U zaklju\u010dku, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno se pi\u0161e i spojeno i odvojeno – na vrijeme i navrijeme. Autor ovih redaka uvijek odabire odvojeno pisanje – na vrijeme.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako je pravilno pisati: na vrijeme ili navrijeme? Kad je rije\u010d o sastavljenom odnosno spojenom i nesastavljenom odnosno razdvojenom pisanju rije\u010di, postoje tri razli\u010dita na\u010dina pisanja. U nesastavljenom pisanju rije\u010di se pi\u0161u odvojeno, s bjelinom izme\u0111u (ne radi, ne \u017eeli, ne vidimo). Kod sastavljenog pisanja rije\u010di se pi\u0161u bez bjeline . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1534,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[164],"modified_by":"ajvi","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2134"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1534"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2134"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2134\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13807,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2134\/revisions\/13807"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Primjeri:<\/h2>\n\n\n\n
\n