{"id":3750,"date":"2020-04-05T13:01:05","date_gmt":"2020-04-05T11:01:05","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/?p=3750"},"modified":"2023-02-16T03:18:17","modified_gmt":"2023-02-16T02:18:17","slug":"tocki-ili-tocci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/tocki-ili-tocci\/","title":{"rendered":"To\u010dki ili to\u010dci?"},"content":{"rendered":"\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako je pravilno pisati: to\u010dki ili to\u010dci?<\/h2>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/ovde-ili-ovdje\/\">Ovdje<\/a> je <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/rijec-ili-rjec\/\">rije\u010d<\/a> o tome provodi li se ili ne provodi glasovna <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/promjena-ili-promijena\/\">promjena<\/a> sibilarizacija. Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj glasovi k, g, h ispred glasa i prelaze u c, z, s. Sibilarizacija se provodi kod recimo kratke mno\u017eine (vuk &#8211; vuci), dativa i lokativa jednine (noga &#8211; <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/nogi-ili-nozi\/\">nozi<\/a>). Kao i kod drugih glasovnih promjena, i sibilarizacija ima svoje iznimke, odnosno slu\u010dajeve kad se ne provodi. Primjerice, kod imenice liga &#8211; <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/lizi-ili-ligi\/\">ligi<\/a> ili baka &#8211; <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/baki-ili-baci\/\">baki<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Imenica <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/tocka-ili-tocka\/\">to\u010dka<\/a> ozna\u010dava jedan od osnovnih elemenata geometrije, a u jeziku pravopisni znak <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/koji-ili-kojeg\/\">koji<\/a> obilje\u017eava kraj re\u010denice.<\/p>\n\n\n\n<p>U dativu i lokativu imenica pravilno glasi: to\u010dki. Pravilna uporaba jest sljede\u0107a: Trenutno se nalazimo na kriti\u010dnoj to\u010dki, On je na prijelomnoj to\u010dki svoje karijere, i dr.<\/p>\n\n\n\n<p>Pravilo glasi da se kod imenica koje zavr\u0161avaju nastavcima -cka, -tka, -\u010dka, -\u0107ka glasovna promjena sibilarizacija ne provodi.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Primjeri:<\/h2>\n\n\n\n<ul>\n<li>U kojoj to\u010dki \u017eivota shvati\u0161 <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/sto-ili-sta\/\">\u0161to<\/a> je zapravo va\u017eno i \u0161to zapravo \u017eeli\u0161 od \u017eivota?<\/li>\n\n\n\n<li>Idemo prema to\u010dki nakon koje nema povratka nazad, samo odabir kojim <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/putom-ili-putem\/\">putem<\/a> i\u0107i dalje.<\/li>\n\n\n\n<li>Po kojoj to\u010dki dnevnog reda vi imate pravo govoriti o tome?<\/li>\n\n\n\n<li>U to\u010dki koja je stajala na kraju izjavne re\u010denice poku\u0161ala je <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/pronaci-ili-pronaci\/\">prona\u0107i<\/a> <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/netko-ili-neko\/\">neko<\/a> <a href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/znacenje-ili-znacenje\/\">zna\u010denje<\/a> i neki smisao.<\/li>\n\n\n\n<li>Nalazimo se na najvi\u0161oj to\u010dki ovog planinskog masiva i pogled koji se pru\u017ea je zaista izvanredan.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>U zaklju\u010dku, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno se pi\u0161e imenica to\u010dka u dativu i lokativu &#8211; to\u010dki. Odnosno, u tvorbi dativa i lokativa ne provodi se glasovna promjena sibilarizacija. Genitiv glasi to\u010dke, akuzativ to\u010dku, instrumental to\u010dkom. Genitiv mno\u017eine glasi to\u010daka, to\u010dka, to\u010dki.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako je pravilno pisati: to\u010dki ili to\u010dci? Ovdje je rije\u010d o tome provodi li se ili ne provodi glasovna promjena sibilarizacija. Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj glasovi k, g, h ispred glasa i prelaze u c, z, s. Sibilarizacija se provodi kod recimo kratke mno\u017eine (vuk &#8211; vuci), dativa . . . <a class=\"readmore-link\" href=\"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/kako-se-pise\/tocki-ili-tocci\/\">Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1534,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[176],"modified_by":"Matea P.","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3750"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1534"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3750"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3750\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13238,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3750\/revisions\/13238"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}