Kad je rije\u010d<\/a> o pravilima sastavljenog i rastavljenog pisanja u hrvatskom jeziku, govornici nerijetko nailaze na probleme i rade gre\u0161ke u pisanju. Ponajprije je rije\u010d o tome da se mnoge rije\u010di izgovaraju sastavljeno, spojeno, a pravilno ih je odvojeno<\/a> pisati. S druge strane, kod nekih rije\u010di pravilno je sastavljeno pisanje, ali ih govornici pi\u0161u rastavljeno odnosno odvojeno. Naj\u010de\u0161\u0107i<\/a> je uzrok tome \u0161to<\/a> su rije\u010di \u010desto<\/a> sastavljene od vi\u0161e sastavnica, pa se govornicima vjerojatno<\/a> \u010dini pravilno pisati ih odvojeno.<\/p>\n\n\n\n Kod glagola se naj\u010de\u0161\u0107e grije\u0161i u pisanju nije\u010dnice ne sastavljeno s glagolom koji<\/a> slijedi. Pravilno je pisati ne radim, ne tr\u010di, ne ple\u0161e, ne odlazi, ne volimo, ne \u017eele, ne rade, ne pjevam i tako dalje. Me\u0111utim<\/a>, kad je rije\u010d o imenicama s nije\u010dnicom ne, pravilno ih je pisati sastavljeno: nerad<\/a>, nemo\u0107<\/a>, nebriga, nekultura i dr.<\/p>\n\n\n\n U ovom primjeru rije\u010d je o dvojbi kako je pravilno pisati: ni o kome ili o nikome? Navedena jezi\u010dna konstrukcija sastoji se od neodre\u0111enog priloga (nitko<\/a>, nikome) i prijedloga o. Kada se neodre\u0111ena zamjenica upotrebljava s prijedlozima, potrebno je odvojiti predmetak ni i prijedlog<\/a>. Stoga<\/a> se pravilno pi\u0161e: ni o kome.<\/p>\n\n\n\n U zaklju\u010dku, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno se pi\u0161e jezi\u010dna konstrukcija: ni o kome.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako je pravilno pisati: o nikome ili ni o kome? Kad je rije\u010d o pravilima sastavljenog i rastavljenog pisanja u hrvatskom jeziku, govornici nerijetko nailaze na probleme i rade gre\u0161ke u pisanju. Ponajprije je rije\u010d o tome da se mnoge rije\u010di izgovaraju sastavljeno, spojeno, a pravilno ih je odvojeno pisati. . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1534,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[163],"modified_by":"Matea P.","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6027"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1534"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6027"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6027\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13193,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6027\/revisions\/13193"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6027"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6027"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/pravopis\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6027"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Primjeri:<\/h2>\n\n\n\n
\n