Published On: Pon, tra 7th, 2014

07.04. Dogodilo se na današnji dan

7. travnja

Svjetski dan zdravlja (engl. World Health Day) obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine. Odlukom skupštine 7. travnja određen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od 1950. godine.

Ovaj dan se obilježava kako bi se izgradila svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje čime bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije. Aktivnosti vezane za tu određenu temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju se odnositi samo na dan 7. travnja, već bi se o njima trebalo voditi računa tokom cijele godine.

Corpus Iuris Civilis (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija rimskoga prava koja je sastavljena po naredbi bizantskog cara Justinijana I. Velikog nastajala između 528. i 534. U Courpus Iuris Civilis, Justinijan je skupio cijelo važeće rimsko pravo: carske konstitucije i pravničko pravo (ius i leges), prilagođavajući ga suvremenim potrebama.

Corpus Iuris Civilis nastao je u rekordnom vremenu od šest godina uz pomoć Justinijanovog kancelara Tribonijana, kojemu su u kodifikaciji pomagali brojni pravnici tog doba i profesori pravnih škola u Konstantinopolu. Justinijanova kodifikacija sadržavala je četiri zbirke: dva Kodeksa, Institutiones (Institucije) i Digesta. Sve ove zbirke imale su jednaku zakonsku snagu kao jedinstveni Justinijanov zakonik te nijedna zbirka nije imala prvenstvno nad drugom. Uz Kodekse, Institucije i Digestu izdane su i Novele, koje su u glosatorskom razdoblju obuhvaćene pod jedno djelo Corpus Iuris Civilis

François Marie Charles Fourier (Besancon, 7. travnja 1772. – Pariz, 8. listopada 1837.), francuski utopijski socijalist

Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva utopista s početka 19. stoljeća. Potkraj života izvršio je velik utjecaj na francusku, europsku pa i američku društvenu i političku misao.

Fourier u suvremenim društvenim prilikama vidi potpuno nijekanje čovječnosti. Antagonizam čovjeka i društva temeljno je obilježje cjelokupne povijesti. Njegove ideje održale su se u pojedinim aspektima nekih doktrina anarhizma, kooperativnog i sindikalnog pokreta, a može se reći da su anticipirale i određene postavke suvremene industrijske psihologije te sociologije rada. Njegove kritike, uprene protiv egoistične anarhije građanskog društva, protiv cjepkanja vlasništva, njegovo shvaćanje države kao oruđa trgovačke i financijske aristokracije za ugnjetavanje naroda, te shvaćanje građanske demokracije kao “prava jačega”, čine ga sastavnim dijelom one društveno-kritičke misli koja je u marksizmu našla svoj praktično-revolucionaran i znanstveni sadržaj. Doktrine sistematizirao je nejgov učenik V. Considerant, a popularizirane su u časopisima Le Phalanstere i La Phalange.

Djela:

  • “Teorija četiriju pokreta i općih sudbina”,
  • “Teorija sveopćeg jedinstva i novi industrijski i društveni svijet”.

Francis Ford Coppola (Detroit, 7. travnja 1939.), američki redatelj, scenarist i producent

Uspjeh njegova gangsterskog epa, a ujedno i obiteljske kronike, filma Kum iz 1972., koji se našao na vrhu najkomercijalnijih filmova svih vremena i dobio tri Oscara, svrstava Coppolu među vodeće američke redatelje koji početkom sedamdesetih bitno utječu na holivudski film.

Za nastavak svog najvećeg uspjeha Kum II dobiva šest Oscara 1974. godine. To mu 1979. godine omogućuje realizaciju njegova najambicioznijeg projekta, spektakla Apokalipsa danas.