Published On: Ned, tra. 6th, 2014

Slavonija – Lijepom Našom – Sovsko jezero

12062010736Lomio sam se cijelo jutro što bi konkretno mogao napisati za ovu prirodnu ljepotu pa ću Vam u ovome članku probati približiti Sovsko jezero na naj jednostavniji mogući način a slike će Vam reći ostalo.

Dilj se gora nalazi između Save, Orljave, Lonđe i Biča (Biđa), a dio je planinskog lanca oko Požeške kotline koju zatvara s jugoistočne strane. Na južnim je padinama okrenutim Slavonskom Brodu zasađena vinovom lozom. Cesta što od Slavonskog Broda vodi prema Čaglinu dijeli Dilj-goru na dva dijela – na niži zapadni i viši istočni dio. Najviši su vrhovi urje brdo ili Degman te Cinkovac, oba podjednake visine – 461 m.

Zanimljivost je da su počeci izletničko-planinarskih obilazaka Dilj-gore zabilježeni još 886., a organizirano planinarenje datira iz 1920. godine. Najveća atrakcija sjevernih padina Dilj-gore svakako jest neveliko Sovsko jezero, koje ponekad zovu i Sovljansko, a nalazi se blizu slikovitog sela Sovski Dol na nadmorskoj visini od 350 m. Sovsko je jezero zbog obilja vegetacije i bogatstva životinjskog svijeta, posebice raznovrsnih ptica, zaštićeno kao značajan krajolik, a pitkom izvorskom vodom te svojim nadstrešnicama i klupama za odmor privlači mnoge izletnike i planinare.

Površina Sovskog jezera jest svega 3600 četvornih metara, otprilike jedno katastarsko jutro. Prosječna je dubina jezera desetak metara. Obala je uzdignuta i prilaz je moguć s niže strane kroz gustu trstiku. Jezero je smješteno u šumovitom području hrasta kitnjaka i običnog graba. U vodama jezera živi poznati autohtoni zlatni karas, a u trsci i šašu krekeću žabe. Tu su staništa i gnjezdišta barskih ptica, poput divljih pataka, plisaka i ronaca. Do njega se može doći iz dva pravca: automobilom iz Slavonskog Broda, preko Podvinja, Pocrkavlja, Slatnika i Ruševa ili pješice, planinarskim putovima iz pravca Dubovika i Matković Male.

Zaljubljenici prirode i jezera, uz svaku su sadnicu postavili zaštitu i ploču sa natpisom stabla ili biljke koju su posadili. Uz jezero su posađene sadnice hrasta kitnjaka, lužnjaka, medunca, cera brekinja, mušmula, bagrema, borovice, bukve, breze, oskoruše, ljeske, a svoje su mjesto tu našli i obični grab, divlje grožđe, brijest, jagnjed, javor, vrba, iva, glog, divlja trešnja, divlja kruška, crni jasen, joha, šestilić, klen, bazga, drijen, livadski jasen, pasija, lijeska, klokoč, svibovina,lipa, pitomi kesten, rakita, zerdelija, orah, topola, dud, jabuka, divlja ruža, divlja kupina, kamiškovina.

12062010754 12062010756 12062010758 12062010760 12062010761 12062010763 12062010766 12062010748 1206201074912062010771

Dragutin Tadijanović 1991. godine napisao je nekoliko stihova o Jezeru prema sjećanjima iz mladosti:

Od pamtivijeka narod me zove
Sovsko jezero
Jer se u hrastovu lišću skrivahu
Od davne davnine sove
I druga ptičad noćna,
Kako nam reče pjesnik
Al danas je iznova granulo sunce

I ti ćeš, dragi prijatelju, ovdje
U mojoj sjeni uvijek naći
Odmor svom tijelu, svome srcu,
I htjeti ćeš da se ponovo vratiš
Tišini ove vode, u ovaj šumski mir.

12062010775 12062010768 12062010769 12062010770

Naselje je dosta stradalo je ili nestao u poraću Drugog svjetskog rata, kad je ubijen znatan broj Hrvata i drugih. U travnju i svibnju 1945. partizani su u Sovskom Dolu ubili znatan broj osoba.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Sovski Dol je imao 155 stanovnika, dok je prema popis stanovništva iz 1991. godine imao 205 stanovnika od čega 99,51% Hrvata.

12062010824 12062010776 12062010780 12062010781 12062010782 12062010791 12062010794 12062010800 12062010805 12062010806 12062010808

U koliko se bilo kojim slućajem nađete u blizini definitivno je ovo Vaše odredište za odmor…

 

Top Objave & Stranice