Ruski svemirski brodovi

Bivši SSSR, čija je legitimna nasljednica u istraživanju svemira Rusija, razvio je četiri generacije svemirskih brodova, od kojih je jedna u uporabi i danas. Priča je počela 1950-ih kada je SSSR testirao svoje prve interkontinentalne balističke projektile. Njihovom prilagodbom u svemir je poslan Sputnjik, a ubrzo je uslijedio Sputnjik 2 s prvim živim bićem u orbiti. Ovi su pothvati utrli put razvoju letjelice sposobne ponijeti čovjeka u svemir.

Vostok

Prvi takav brod zvao se Vostok, a njegov je razvoj počeo 1956. godine. Tada je, naime, konstruktorski biro Sergeja Koroljeva, OKB-1, počeo s prilagodbom interkontinentalnog projektila R-7 u raketu sposobnu ponijeti čovjeka u orbitu. OKB-1 je istovremeno razvio i odgovarajuću kapsulu za pilota, te je postavio na vrh spomenute rakete. Iz teorije se prešlo u praksu 12. travnja 1961.godine, kada je Jurij Gagarin poletio u orbitu i ušao u povijest kao prvi čovjek u svemiru.

Nakon Gagarina još je pet Vostoka poslano u svemir, a svi su bili na svoj način značajni: Vostok 2 je prvi koji je svog pilota ponio na cjelodnevnu misiju, Vostok 3 i Vostok 4 prve su letjelice lansirane zajedno, dok je Vostokom 6 u svemir dospjela i prva žena u povijesti.

Voshod

Kako bi parirao američkom programu Gemini SSSR je razvio Voshod (riječ je zapravo o prilagođenom i od sigurnosnih sustava cijepljenom Vostoku), prvu letjelicu sposobnu ponijeti dva ili više kozmonauta u svemir. Lansirana su samo dva takva broda, ali oba od povijesnog značaja. Prvi je Voshod nosio tri kozmonauta u svemir, što je bio odgovor na dvojicu astronauta u Geminiju. Sljedeća misija, lansirana u ožujku 1965. godine, predstavila nam je prvog čovjeka u svemirskoj šetnji. Iako je planirano još nekoliko letova u sklopu ovog programa (pa čak i let k Mjesecu), odustalo se od tog nauma.

Sojuz

Nakon što su usavršili orbitalne letove s prvim Vostocima, Sovjeti su vrlo brzo prebacili fokus svog svemirskog programa na novi cilj: spuštanje čovjeka na Mjesec. Zbog Kennedyjeva obećanja o spuštanju Amerikanaca na Mjesec do kraja 1960-ih, sovjetska je vlada odlučila razriješiti državnu kesu kako bi učinila isto, i to prije mrskih im Jenkija. U tu je svrhu razvijen Sojuz, prvi sovjetski svemiroplov sposoban nositi tri čovjeka u svemir (Voshod je to isto mogao, ali uz krupne sigurnosne rizike), manevrirati i vršiti spajanja u svemiru.

Korovljeva smrt, financijski problemi, politička previranja i razdor unutar sovjetskog svemirskog programa stali su na kraj snu o spuštanju Sovjeta na Mjesec, no Sojuz je sve to preživio i desetljećima nakon svemirske utrke ostao uzdanica SSSR-a u putu u svemir.

Od svog katastrofalnog početka (kozmonaut Komarov poginuo je u letu prvoga iz serije) zaživio je u nekoliko varijanti, a koristi se i danas. Najdugovječniji je i najsigurniji svemirski brod ikad izgrađen, a nije zgorega napomenuti i da je, u usporedbi sa prethodnicima i američkom konkurencijom, također i najjeftiniji.

Buran

Korištenje svemiroplova koji bi uzletio sa Zemlje, izvršio zadane operacije u svemiru i sletio nazad neispunjeni je san svakoga konstruktora svemirskih brodova. Sovjetska varijanta takvoga dizajna jest Buran, višekratno iskoristiva letjelica čiji je razvoj počeo 1976. godine. Ideja o izgradnji Burana javila se tek po početku rada na američkoj floti raketoplana, koje je SSSR prercipirao prvenstveno kao vojni projekt sposoban bacati nuklearne bombe iz orbite.

Buran, koji neobično sliči američkom suparniku, trpio je znatna kašnjenja u razvoju zbog nedostatnih financija i nejasne vizije: hoće li se koristiti isključivo kao borbena platforma, ili će služiti i kakvoj drugoj namjeni? Uz zadršku je odlučeno kako će mu primarna svrha biti podrška gradnji stanice Mir-2, a vojna namjena biti će sekundarna. Prvi i posljednji puta je poletio 1988. godine, nakon čega je program ukinut. Golemi troškovi i raspad SSSR-a uvjetovali su kraj letjelici koja je trebala biti ponos sovjetskog svemirskog programa.

Rusija trenutno radi na razvoju nove generacije svemiroplova radne oznake PTK NP, no njegova je budućnost još uvijek nedefinirana. Želi se razviti letjelica koja će dospjeti do Mjeseca, no tako što iziskuje velika ulaganja. Želje ima, dok je novca kudikamo manje.

Naslovnica: Wikimedia Commons