Svemirske nesreće

Let u svemir postao je prilično učestala pojava, pa se danas praktički na tjednoj bazi lansira neka raketa u svemir. Za razliku od doba Gagarina i Armstronga, pozornost javnosti danas privlače ili one spektakularne misije (kakva će biti povratak ljudi na Mjesec, recimo) ili one misije koje završe tragično. A takvih je, nažalost, bilo.
Apollo 1
Godina: 1967.
Broj stradalih: 3

Eksplozija Challengera

Prva nesreća sa ljudskim žrtvama dogodila se na lansirnoj rampi na Floridi, kada su u požaru kapsule Apollo 1 smrtno stradala trojica astronauta. Do nesreće je došlo zbog električnog iskrenja unutar kapsule, a kako su tadašnje američke letjelice bile ispunjene čistim kisikom i sadržavale mnogo zapaljivog materijala, rezultat i najmanje iskrice rezultirao bi pravim vatrometom. Prema istrazi, astronauti su zapravo umrli od gušenja izazvanog dimom, a tehničari su uspjeli otvoriti kapsulu tek dvadeset minuta poslije izbijanja vatre.

Sojuz 1

Godina: 1967.
Broj stradalih: 1

Nakon nesreće Apolla 1, Sovjeti su u žurbi pripremali lansiranje svoje uzdanice, nedovoljno isprobanog Sojuza, kako bi cijelom svijetu prezentirali nadmoć sovjetske tehnologije nad američkom. Međutim Sojuz se nije dobro postavio u orbiti i – uz još nekoliko krupnih problema – jedino je rješenje bilo vratiti brod nazad na Zemlju. Prilikom povratka nisu se otvorili ni glavni ni pomoćni padobran, pa je Sojuz udario u tlo velikom brzinom i usmrtio kozmonauta kojeg je nosio.

Sojuz 11

Godina: 1971.
Broj stradalih: 3

Posada ovog broda postavila je rekord u boravku u svemiru, provevši u orbiti 24 dana. Cijela misija, uključujući i prizemljenje letjelice protekli su u najboljem mogućem redu, ali nakon otvaranja kapsule dogodio se šok: utvrđeno je da su sva tri kozmonauta mrtva. Uzrok tragediji jest kvar u ventilu koji izjednačava vanjski tlak sa onim u kabini. Taj se ventil trebao otvoriti nekoliko kilometara od tla, ali se zbog kvara otvorio još u svemiru. Kozmonauti tada nisu nosili svemirska odijela, što je promijenjeno nakon ove nesreće.

Challenger

Godina: 1986.
Broj stradalih: 7

Raketoplan Challenger eksplodirao je samo 73 sekunde nakon polijetanja zbog neispravnosti na jednoj od potisnih raketa. Eksplozija koja je nastala uslijed kvara raznijela je svemirski brod, jedino je kabina – građena poput tvrđave – ostala čitava. U njoj je najmanje troje astronauta preživjelo inicijalnu havariju, no poginuli su kad je Challenger tresnuo u ocean.

Spasilačke ekipe bezuspješno pokušavaju reanimirati posadu Sojuza 11

Columbia

Godina: 2003.
Broj stradalih: 7

Ova se nesreća dogodila iznad Teksasa kad se raketoplan Columbia raspao prilikom ulaska u atmosferu. Uzrok nesreće je oštećenje broda još pri lansiranju, što se po povratku pokazalo kobnim. Zanimljivost iz ove misije vezana je za Kalpanu Chawlu, astronautkinju rođenu u Indiji. Nakon nesreće Columbije njena biografija ondje je postala pravi bestseller.

SpaceShipTwo

Godina: 2014.
Broj stradalih: 1

Kompanija Virgin Galactic pionir je letova u svemir: 2004. godine prvi su vlastitom, privatnom letjelicom (SpaceShipOne) napustili Zemljin plinski omotač i prešli magičnu crtu od 100 km koja se smatra granicom atmosfere i svemira. Deset godina kasnije, testirajući novi stroj, dogodila se tragedija. Zbog ljudske greške SpaceShipTwo se raspao u zraku pri čemu je jedan član posade poginuo, a drugi se uspio spasiti doskočivši padobranom na tlo.

Broj stradalih naveden na ovome popisu nije niti izbliza konačan: u raznim nesrećama na tlu doslovno su stotine ljudi poginule pokušavajući lansirati čovjeka u svemir. Isto tako, velik je broj astronauta i kozmonauta poginuo u nesrećama nevezanim uz sam let svemirskom brodom, što završnu bilancu čini zastrašujuće većom.