Tko je Joker? Ne postoji jedan, niti dva, već čak tri Jokera!
Jedan od najpoznatijih zlikovaca DC-ova svemira, ako ne i jedan od najpoznatijih zlikovaca uopće, Joker, pojavljuje se u novom Suicide Squadu. Kao i što je i do sada bio slučaj s njegovim inkarnacijama u brojnim stripovima, serijama ili filmovima, Joker je obavijen velom tajne. I dalje se fanovi pitaju: tko je zapravo Joker? Tko se krije iza tog ubojitog, psihopatskog šaljivca?
DC to otkriva, ali samo Batmanu u stripu Justice League broj 42. Nažalost, čitateljima je ta informacija još uvijek uskraćena, pa su tako fanovi razvili nekoliko svojih teorija.
Aktualna teorija, ona koju DC predstavlja u svojem stripu Justice League broj 50, Joker je zapravo više osoba; ni manje, ni više nego čak tri. Ne u smislu da se radi o podvojenoj ličnosti, ne, nego je riječ o tri osobe od kojih je svaka Joker. Postoje, dakle, tri različita Jokera. Zar je to moguće? Koliko će objašnjenje ove tajne biti komplicirano?
Dok nam se DC napokon ne smiluje i pruži odgovor o pravom identitetu ovog upečatljivog zlikovca, ostaje nam tek nagađati. Mi zato možemo liku Jokera prići s druge strane i reći ono što o njemu znamo po viđenom u stripu i filmu.
Ako proučimo Jokere iz stripova, zaista imamo tri Jokera koji su podijeljeni po etapama razvoja stripa. Tako imamo Golden age (1938-1950), Silver age (1956-1970), Bronze age (1970-1985) i Modern age koji traje do danas. Kako se strip mijenjao kroz navedene etape, tako se mijenjao i Joker.
Prvi Joker se pojavio još u zlatnom dobu – Golden age (1938-1950). Tada se pojavljuju brojni, i danas poznati superjunaci, a njihovi protivnici su se temeljili na stvarnim osobama; izuzetak nije niti Joker. On je u zlatnom dobu jako mračan lik, poremećeni ubojica koji ne preza pred ubojstvima. Urezuje osmjehe na svoje žrtve, a od njihovih lica radi maske. Bio je vrlo okrutan i obavijen velom tajne.
Pedesetih godina dolazi do velike cenzure stripa i općenito tiskovnih izdanja, radi sve većeg negodovanja oko lošeg utjecaja takvih sadržaja na mladež. Stripovi dobijaju nova pravila kojih se striktno pridržavaju, što je uvelike utjecalo na likove koji su se u njima pojavljivali.
Prestaje mračno doba stripa i počinje Srebrno doba – Silver age (1956-1970). Za razliku od prethodne epohe, ovo je optimistično i šaljivo, a zlikovci više nisu temeljeni na stvarnim osobama. To su sada uglavnom čudovišta koja se pojavljuju iz svakakvih zakutaka svemira. S tim u skladu mijenja se i lik Jokera, koji od poremećenog ubojice postaje šaljivčina, koji samo želi pljačkati i zbijati šale. Dobiva puno zabavnih spravica i svoj poznati Joker automobil.
U Brončanom dobu – Bronze age (1970-1985) dolazi opet do promjena u stripu. Vraća se stvarnim životnim problemima i opet se unose tamne nijanse, gdje su se već nekoć ranije nalazile. Strip i likovi opet postaju zlokobniji, baš kao u Zlatnom dobu. Joker se vraća korijenima i postaje ubojica. Ali kakav!
Postaje psihotičan. Luđak koji bježi iz umobolnice, psihopat koji ni na koji način ne može kontrolirati svoje ponašanje. Ta se crta nastavila i u stripovima Modernoga doba.
Vratimo se na filmove. Ono što smo do sada saznali, izgleda kako je Joker i u filmu stvarno ne jedan, ne dva, već tri Jokera. Onaj kojeg je utjelovio Cesar Romero 1960-ih godina savršeno bi odgovarao Jokeru iz srebrnog doba stripa. Joker kojeg je glumio Jack Nicholson odgovara zlatnom dobu – čak je ubojica koji ucrtava osmjehe na svoje žrtve. Puno je mračniji i savršeno odgovara svojoj refleksiji u stripu. Sve se savršeno poklapa. Heath Ledger bi po tome bio onaj iz Modernog doba, savršeni psihopat koji ne može postojati bez Batmana. Nepredvidljiv je i vrlo nestabilan.
Ali gdje se uklapa Jared Leto?
Najvjerojatnije je kako je njegov Joker upravo onaj kojega je utjelovio Jack Nicholson u Burtonovom filmu. On je tako Joker iz zlatnog doba stripa. Mračan je, kriminalac koji bez imalo savjesti ubija svoje žrtve. Samo je nova vizija psihotičnog ubojice, gangstera koji melje sve pred sobom i ima jedan jedini cilj – napakostiti Batmanu.
O da, i spasiti Harley Quinn.