Vostok 3

Nekoliko dana po okončanju misije Vostok 2, Sergej Koroljev predložio je novu misiju, ovog puta s čak tri letjelice lansiranim u intervalima od 24 sata.

Ideja je bila prvu letjelicu poslati na tri dana u svemir, a preostale dvije po dva dana. Ovakav se plan, iako načelno prihvaćen, smatrao preambicioznim. Nikolaj Kamanjin je vrijeme trajanja misije srezao na dva dana, što je diskvalificiralo treći let – dok bi krenula treća misija, ona prva bi se već prizemljila. S druge strane, liječnike okupljene oko sovjetskog svemirskog programa brinula je bolest koja se pojavila kod Titova, pa su iz profesionalnog razloga bili zainteresirani za duži let. Koroljevljev prijedlog za njih je bio blagoslov.

Andrijan Nikolajev određen je za pilota misije Vostok 3 i upućen na intenzivne pripreme. Lansiranje, prvotno planirano za studeni 1961., neprestano je odgađano, isprva zbog problema sa sustavima Vostoka, a kasnije i zbog oštre zime. Na sve navedeno nakalemio se problem sa špijunskim satelitom Zenit (eksplodirao prilikom lansiranja), kojeg je razvijao upravo Koroljev i njegov OKB-1, a čija je važnost bila u istom rangu s programom Vostok.

Vostok 3 i Vostok 4 na kraju su lansirani tek u kolovozu 1962., godinu dana poslije Vostoka 2. Prvi je lansiran Nikolajev u svom Vostoku 3. Nekoliko dana prije lansiranja – a nakon dugog premišljanja – odobreno je da misija potraje četiri dana, uz uvjet da Nikolajevljevo zdravlje to dopusti. Na olakšanje svih na tlu, zdravlje mu se nije pogoršalo tijekom leta.

Tijekom leta dobio je dopuštenje da se oslobodi spona kojima je bio vezan za sjedište, postavši tako prvi čovjek koji se slobodno kretao u letjelici. Sa sobom je imao kameru, kojom je snimao Zemlju iz orbite.

Nakon što je dan kasnije u svemir dospio i Pavel Popovič u misiji Vostok 4, njihove su se kapsule približile jedna drugoj na samo 6,5 km. Ovako velik, značajan pothvat nije prošao nezamijećeno – Sovjeti su se hvalili postignućem, dok su Amerikanci sa zebnjom primijetili da bi ovi, uz malo sreće, mogli sredinom desetljeća čak i do Mjeseca.

Nikolajev se spustio na Zemlju 15. kolovoza, nakon gotovo puna četiri dana u svemiru. Na tiskovnoj konferenciji nakon misije priznao je da se padobranom spustio na tlo, isto kao i Titov.

Zanimljivosti

– Mjesec dana prije ove dvije misije, Sjedinjene su Države izvele testiranje nuklearnog oružja u atmosferi. Sovjetski je Savez, prepoznavši priliku za skrivenu propagandu, javno zamolio SAD da to više ne čine, jer bi mogli naškoditi njihovim kozmonautima.

Datum lansiranja: 11. kolovoza 1962.
Posada: Andrijan Nikolajev
Zamjenska posada: Boris Voljnov
Trajanje misije: 3 dana, 22 sata