Program Vostok
Nakon što su potresli cijeli svijet lansiranjem Sputnjika, konstruktori okupljeni oko Sergeja Koroljeva radili su na novom cilju: lansiranju čovjeka u svemir. U tu je svrhu pokrenut program Vostok, koji će kulminirati jednim od najznačajnijih dostignuća u povijesti naše vrste.
Za taj su pothvat potrebne dvije komponente: kapsula sa sustavima za održavanje života, koja će čovjeka u njoj sigurno vratiti na Zemlju te raketa koja će spomenutu kapsulu postaviti u orbitu.
Kapsula je razvijena na temelju planova za satelit Objekt-D, iz kojeg će se kasnije razviti ne samo Vostok, nego i serija špijunskih satelita imena Zenit. Za raketu-nosač je, s druge strane, iskorišten R-7, interkontinentalni balistički projektil (ICBM), koji će poslužiti i za lansiranje prvih satelita programa Luna.
S riješenim pitanjem logistike i uz blagoslov Komunističke partije, 1959. godine započele su pripreme za program Vostok. Sljedeći korak bio je izbor odgovarajućeg čovjeka. Po uzoru na Amerikance i njihov program Mercury, kandidati su traženi među vojnim pilotima. Zbog ograničenosti prostora unutar kapsule, morali su prije svega udovoljavati dvama fizičkim preduvjetima: nisu smjeli biti viši od 1,75 m, niti teži od 72 kg. Traženi su isključivo muškarci, dobi od 25 do 30 godina (zadnji uvjet na kraju nije poštovan: Bondarenko je prilikom izbora imao 23, a Beljajev 34 godine).
Kandidati su birani između 3.000 pilota iz europskog dijela SSSR-a: smatrano je kako je prezahtjevno tražiti ljude po cijeloj državi, što bi uzelo previše vremena i sredstava, a rezultat bi bio praktički isti. Do kraja 1959. brojnim testiranjima broj je srezan na njih dvadeset, koji su početkom sljedeće godine upućeni na obuku u novoizgrađeni Centar za obuku kozmonauta, udaljen 40-ak km od Moskve.
Kako je cijeli Centar sagrađen za vrlo kratko vrijeme, nije bilo dovoljno opreme da udovolji potrebama obuke svih kandidata. Odlučeno je fokusirati obuku na šest najboljih, a ostali bi vježbali smanjenim intenzitetom, kako bi spomenuta šestorica što prije bila spremna za let. Do siječnja 1961. godine završena je obuka spomenute šestorke: još se samo čekalo da raketa i letjelica budu spremne za lansiranje.
Prva letjelica iz ovog programa, imena Korablj-Sputnjik, lansirana je još u svibnju 1960. godine, a umjesto posade nosila je lutku veličine čovjeka. Cilj misije bio je testiranje sustava za održavanje života, komunikacijske opreme i sposobnosti kapsule da izdrži uvjete kojima će biti izložena tijekom leta. Let je trebao trajati četiri dana, no zbog greške u sustavu za navođenje, spustila se na Zemlju tek krajem 1962. godine. Unaprijed snimljeni ljudski govor koje je letjelica slala naveo je neke promatrače na Zemlji da povjeruju kako je riječ o pravom kozmonautu, koji je zbog neispravne letjelice zaglavio u orbiti. Uslijedilo je neuspješno lansiranje u srpnju iste godine, a letjelici, budući da nije dosegla orbitu, nije dano ime.
Korablj-Sputnjik 2, lansiran u kolovozu 1960. godina i na zapadu poznatiji pod imenom Sputnjik 5, nosio je dva psa, Belku i Strelku te miševe, insekte i komad ljudske kože. Ova je misija prva koja je vratila živa bića nazad iz svemira. Po okončanju ove misije, Komunistička partija dala je zeleno svjetlo za let s posadom. Lansirana su još dva neuspješna leta pred kraj te godine, nakon čega su uslijedila i dva uspješna u 1961., nakon čega je odlučeno da je sve spremno za let prvog čovjeka u svemir.
Taj se let dogodio 12. travnja 1961., kada je letjelica Vostok dospjela u orbitu, noseći sa sobom prvog čovjeka u svemiru, Jurija Gagarina. Sljedeći se let dogodio četiri mjeseca poslije, kada je u Vostoku 2 German Titov proveo cijeli jedan dan u svemiru, zasjenivši letove Alana Sheparda i Gusa Grissoma koji su se dogodili u međuvremenu. Program Vostok je trajao sve do sredine 1963. godine, kada je, ispunivši sve zadane ciljeve, napušten u korist Voshoda i Sojuza.
Ispod su nabrojani letovi ovoga programa, s kozmonautima koji su u njima letjeli:
1. Vostok/Jurij Gagarin
2. Vostok 2/German Titov
3. Vostok 3/Andrijan Nikolajev
4. Vostok 4/Pavel Popovič
5. Vostok 5/Valerij Bujkovskij
6. Vostok 6/Valentina Terješkova
Zanimljivosti
– Proučavajući poslije leta fotografije iz misije Korablj-Sputnjik 2, uočeno je kako je pas Belka povraćao tijekom leta. Ovo je izazvalo zabrinutost kod znanstvenika, koji tada nisu znali kako će živa bića reagirati na uvjete u svemiru. A Belka je zapravo prvo živo biće koje je patilo od svemirske bolesti.