Svemir

Pogled u zvijezde s dna gravitacijskog bunara

Šenčou 9

Već prvotna namjena misije Šenčou 9, spajanje sa svemirskom postajom Tiangong 1, izazvala je veliko zanimanje u javnosti, jer će to biti prva kineska misija s posadom koja će posjetiti neku svemirsku ispostavu.

Dodatni val zanimanja potaknula je vijest iz ožujka 2012. kako će jedan od članova posade biti žena, drugim riječima, prva Kineskinja u svemiru. Njen identitet – kao i ostalih članova posade – otkriven je tek dan prije lansiranja. Samo se lansiranje dogodilo 16. lipnja, točno 49 godina nakon što je Valentina Terješkova, leteći u Vostoku 6, postala prva žena u svemiru.

Nakon dva dana putovanja, Šenčou 9 se automatski spojio s Tiangongom 1 – cijeli je proces praćen i kontroliran sa Zemlje. Po izjednačavanju tlaka, posada Šenčoua 9 ušla je u svemirsku postaju. Ondje su proveli šest dana, testirajući sve sustave. Tom je prilikom Liu Vang preuzeo manuelnu kontrolu nad spojenim letjelicama i mijenjao položaj u orbiti, testirajući manevarske sposobnosti istih. Po završetku operacija na postaji, posada se vratila u Šenčou 9 i odvojila od nje. Liu Vang je opet – ovog puta upravljajući samo kapsulom – udaljio letjelicu od postaje, a zatim joj opet prišao i manuleno se spojio, što predstavlja prvi takav manevar unutar kineskog svemirskog programa.

Po uspješnom okončanju svih zadataka, posada se vratila na Zemlju trinaest dana kasnije.

Datum lansiranja: 16. lipnja 2012.
Posada: Đing Haipeng, Liu Vang, Liu Jang
Zamjenska posada: Nie Haišeng, Čang Ksiaguang, Vang Japing
Perigej/apogej/inklinacija: 330/336 km/42,4°
Trajanje misije: 13 dana