Sojourner

Kad je početkom 1990-ih NASA počela razvijati svoj prvi rover za Mars, morala je voditi računa i o aspektima koji nisu imali nikakve veze sa svrhom takve ekspedicije: bilo je to doba kad je predsjednik Clinton sedam godina za redom rezao NASA-in proračun, pa su inženjeri morali biti prilično kreativni u dizajniranju misije. Dobili su u zadatak poslati robota na Mars sa što manje utrošena novca (NASA, uvijek politički korektna, škrtost političara naziva “cost-effective strategy”), a istovremeno polučiti što više uspjeha kako bi obuzdala smanjenje sredstava i, uz malo sreće, negativan trend okrenula u drugom smjeru.

Želeći privući interes javnosti za misiju i općenito svemirska istraživanja, NASA je nekoliko godina ranije raspisala natječaj za ime rovera. Pobijedila je dvanaestogodišnja djevojčica, predloživši da se rover imenuje po Sojourner Truth, ženi koja je bila istaknuti borac protiv rasizma i za prava žena iz vremena američkog Građanskog rata.

Kao što je rečeno, u misiji su korištene neke inovativne ideje: Mars Pathfinder direktno je ušao u Marsovu atmosferu (ne ulazeći prethodno u orbitu, kao što je to bio slučaj sa sondama Viking), služeći se padobranom da bi usporio prolazak kroz istu. Osam sekundi prije slijetanja uključili su se veliki zračni jastuci, čija je zadaća bila dodatno ublažiti pad. Nakon nekoliko minuta tumbanja i prevrtanja po stjenovitom tlu sonda se napokon zaustavila, a zračni jastuci ispuhali. Iz Pathfindera je tada na površinu izašao Sojourner, prvi operativni rover na Marsu.

Težak tek 10,5 kg, bio je opremljen instrumentima za mjerenje svojstava Marsova tla i kemijsku analizu stijenja. Imao je i tri kamere, koje su operaterima služile za usmjeravanje rovera. Prešao je ukupno oko stotinu metara, nikad se ne udaljavajući više od dvanaest metara od Pathfindera.

Dok se Sojourner kretao okolinom i analizirao tlo i kamenje, Pathfinder je fotografirao nebo na Marsu, okolinu te služio kao relej za prijenos informacija sa Sojournera k Zemlji.

Rezultati ove misije pokazali su kako je Mars u prošlosti imao znatno drugačiju, Zemlji relativno sličnu atmosferu i klimu te da je voda vjerojatno postojala na površini u tekućem stanju. Kontakt s Pathfinderom i Sojournerom je prekinut u rujnu 1997. godine, kada je Pathfinder iscrpio svoje baterije.

Zanimljivosti

– Iako je prvi operativni, Sojourner nije i prvi rover na Marsu. U studenom 1971. godine SSSR je na Mars poslao misiju Mars 2, koja se sastojala od orbitera i rovera. Zbog kvara na računalu, sonda s roverom se razbila o površinu planeta. Mjesec dana poslije pristigao je Mars 3 (istovjetan prethodniku), čija se sonda s roverom Prop-M meko spustila na Mars. No to je bilo sve od ove misije: zbog nikad razjašnjenog kvara na sondi, izgubljena je veza s roverom i ovaj nikad nije izašao na površinu.

Ime misije: Mars Pathfinder/Sojourner
Datum slijetanja: 4. srpnja 1997.
Kraj misije: 27. rujna 1997.
Trajanje misije: 83 dana