Bajkonur

Bajkonurski kozmodrom najstariji je i najveći poligon za lansiranje svemirskih letjelica na svijetu. Smješten je u Kazahstanu, oko 200 kilometara istočno od Aralskog jezera, u blizini grada Tjuratama. Zanimljivo je napomenuti kako se i sam kozmodrom ponekad naziva Tjuratam.

Kazahstan ga je iznajmio Rusiji sve do 2050. godine, uz godišnju naknadu u iznosu od 115 milijuna USD. Navedeni sporazum, sklopljen 2005. godine, u posljednje je vrijeme postao kamen spoticanja između dvije zemlje, pa je Rusija odlučila nadograditi vlastiti kozmodrom Pljesevsk smješten u pokrajini Arhangelsk. Osim toga, Ruska svemirska agencija (RKA) sklopila je sporazum i s Europskom svemirskom agencijom (ESA) kojim su nadograđeni lansirni sustavi na ESA-inu kozmodromu u Francuskoj Gvajani, tako da se danas i otamo lansiraju rakete klase Sojuz.

Povijest kozmodroma Bajkonur zaista je duga i bogata. Utemeljen je 1955. godine i prvotno je služio kao poligon za lansiranje sovjetskih interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM), da bi ubrzo prerastao u središte sovjetskog svemirskog programa. Mjesto za izgradnju poligona odabrao je Sergej Koroljev, otac sovjetskog svemirskog programa. Izgradnja poligona, stotina kilometara cesta i željezničkih pruga, kao i čitavog grada u pustoši Kazahstana spada među najskuplje projekte u povijesti SSSR-a. Navedeni grad, u doba izgradnje 1966. nazvan Lenjinsk, 1995. godine preimenovan je u Bajkonur.

Iz Bajkonura su krenuli brojni letovi od povijesne važnosti, poput lansiranja prvog operabilnog sovjetskog ICBM-a, prvog umjetnog satelita, prvog orbitalnog leta s ljudskom posadom i prve žene u svemiru. Nadalje, iz Bajkonura su po prvi put poletjeli kozmonauti iz Češke, Francuske, Njemačke i Indije.

Slavni je kozmodrom proživljavao i neugodne trenutke, od kojih je jedan od najtežih bila velika eksplozija ICBM projektila koja se dogodila 1960. godine, a u kojoj je poginulo preko stotinu ljudi.

S Bajkonurskog kozmodroma moguće je lansirati razne tipove svemirskih letjelica, bilo da je riječ o onima bez ljudske posade, bilo o onima s ljudskom posadom. Odatle se redovito lansira nekoliko klasa raketa kao što su Sojuz, Proton, Ciklon, Dnjepr i Zenit. Nakon umirovljenja američkih raketoplana upravo su navedene ruske letjelice, lansirane iz Bajkonura, postale ključan faktor u prijevozu ljudstva i opreme između Zemlje i Međunarodne svemirske stanice (ISS).

Lokacija: Kazahstan
Izgrađen: 1955.
Korisnik: Ruska federalna svemirska agencija (RKA)