Liberty Bell 7
Nakon uspješne misije Mercury-Redstone 3 kojom se prvi Amerikanac otisnuo u svemir, uslijedila je misija Mercury-Redstone 4. Njome je planirano ponoviti učinjeno iz prethodne misije; apogej od 186 km i dolet od 881 km. Ova je misija imala i cijeli niz poboljšanja u odnosu na prethodnu: dodana su vrata s eksplozivnim šarkama, što je trebalo omogućiti astronautu da brzo izađe iz letjelice u slučaju opasnosti.
Postojala su dva načina za aktivaciju: iznutra, aktivacijom prekidača za detonaciju eksplozivnih naboja oko vrata te izvana, kako bi spasitelji mogli prići ozlijeđenom ili onesviještenom astronautu. Dodan je i prozorčić veličine 25 cm i debljine 8,9 cm. Prozor je bio otporan na temperature do cca. 980 °C i mogao je podnijeti pritisak jednak kao i bilo koji drugi dio letjelice. Osim toga, poboljšane su i kontrole upravljanja letjelicom. Novi sustav za stabilizaciju letjelice omogućavao je astronautu veću autonomiju, za razliku od prethodne misije gdje je Shepard mogao tek minimalno utjecati na kretanje svoga Freedom 7.
U siječnju 1961. Grissom je obaviješten da će biti pilot u misiji Mercury-Redstone 4, a zamjena će mu biti John Glenn. Gus Grissom imenovao je letjelicu Liberty Bell 7 – ovakvo imenovanje postat će astronautska tradicija sve do misije Gemini IV.
Lansiranje se dogodilo 21. srpnja 1961. u 12:20 prema GMT-u. Promatrači na Zemlji imali su što vidjeti: trag kondenzacije i dima protezao se kroz atmosferu gotovo 20 km za Liberty Bellom 7. Prema njegovim vlastitim riječima, Grissom se teško koncentrirao na upravljanje letjelicom zbog nagona da stalno gleda kroz prozor u svemir. Nakon što je dosegao visinu od 190 km, pokrenuo je retro-rakete koje su ga dovele u položaj za slijetanje. Pomoćni padobran se otvorio na vrijeme, 6,4 km od tla, a glavni na otprilike 3,7 km. Grissom je pritom opazio napuknuća na konopcima koji su držali padobran, ali srećom nisu se proširili.
Kapsula je pljusnula u Atlanski ocean i proteklo je nešto vremena dok nije došla u uspravan položaj. Helikopteri zaduženi za vađenje kapsule iz vode dobili su znak od Grissoma da ga izvade iz vode, kad se dogodila nesreća. “Ležao sam, u mislima”, kaže Grissom, “kad sam čuo mukli udarac”. Vrata sa eksplozivnim šarkama su se aktivirala i odletjela u more, a voda je nahrupila u kapsulu. Iako se ne sjeća svih aktivnosti koje je pritom činio, Grissom je uvjeren da nije dotaknuo prekidač za otvaranje vrata. Uzeo je bilješke iz misije i izašao iz tonuće kapsule. Helikopteri su za to vrijeme bili točno iznad kapsule, pokušavajući je izvući iz vode i smatrajući da će Grissom plutati u svom svemirskom odijelu. Kapsulu nisu uspjeli izvaditi; bila je puna vode i preteška za helikopter. Ali su zato spasili Grissoma kojem je voda ušla u odijelo, te mu je prijetila opasnost od utapljanja.
Inače besprijekorna, misija je postala kontroverzna upravo zbog nesreće koja se dogodila nakon slijetanja u more. Inženjeri koji su dizajnirali Liberty Bell 7 tvrdili su da vrata nisu mogla sama od sebe eksplodirati. Neka nezavisna istraživanja potvrdila su sumnje inženjera, pretpostavljajući da je Grissom sam aktivirao eksplozivne šarke i time uzrokovao gubitak kapsule. Ipak, Odbor za imenovanje astronauta nije prihvatio mišljenja inženjera i nezavisnih odbora, što je rezultiralo izborom Grissoma za zapovjednika misije Gemini 3.
Nekoliko godina nakon leta u jednom je intervjuu Grissom posumnjao u sustav otpuštanja eksplozivnih šarki izvana, smatrajući da je olabavio poklopac koji je štitio prekidač od vanjskih utjecaja. Taj je poklopac na kasnijim letovima dodatno osiguran. Ironično, upravo je nemogućnost da se taj poklopac otvori na vrijeme i aktiviraju vrata sa eksplozivnim šarkama bio jedan od uzroka smrti Grissoma, Whitea i Chafeeja na lansirnoj rampi misije Apollo 1.
20. srpnja 1999. kapsula Mercury 4-Liberty Bell 7 izvađena je sa dna Atlanskog oceana, točno 30 godina nakon prvog spuštanja čovjeka na Mjesec. Potraga za njom trajala je gotovo 14 godina, a financirao ju je Discovery Channel. Nađena je na dubini od 4,5 km, ali nije nađen odgovor na pitanje zašto su vrata eksplodirala. Kapsula je danas izložena u muzeju Kansas Cosmosphere and Space Center, Kansas.
Zanimljivosti
– Iako su kasnije misije potvrdile kako Grissom nije kriv za nesreću, u nekim krugovima do danas je ostala sjena sumnje. NASA je, s druge strane, Grissoma planirala poslati kao prvog čovjeka na Mjesec.
Datum lansiranja: 21. srpnja 1961.
Posada: Gus Grissom
Zamjenska posada: John Glenn
Apogej: 190 km
Trajanje misije: 15 minuta
Naslovnica: NASA