Apollo 15

Dobivenom svemirskom utrkom, u Sjedinjenim je Državama počela opadati politička potpora programu Apollo. Našao se na udaru kritika zbog golemih sredstava koja su u njega uložena, a povrat je bio, ekonomskim rječnikom govoreći, nikakav.

Upravo zbog pada potpore ukinute su tri ekspedicije, Apollo 18, 19 i 20. Zato je NASA odlučila promijeniti parametre misije i Apollo 15 iz misije H-tipa prebaciti na J-tip. Kako je tim misijama fokus bio na znanstvenim istraživanjima, posada je poslana na intenzivno učenje geologije. David Scott i James Irwin, zajedno sa doktorom geologije kao tutorom, obilazili su geološka nalazišta slična onima koje će zateći na Mjesecu. Al Worden ih je, s druge strane, nadlijetao u zrakoplovu – također s doktorom geologije – kako bi se lakše priviknuo na istraživanje koje će raditi iz lunarne orbite.

Prilikom polijetanja motori prvog stupnja radili su još četiri sekunde po odvajanju, što je izazvalo zabrinutost da je došlo do oštećenja motora drugog stupnja. Srećom ovi su se uključili bez problema, pogurnuvši Apollo 15 i treći stupanj u predviđenu orbitu.

Oprema se pokazala problematičnom i pri odvajanju lunarnog od zapovjednog i servisnog modula, jer se jedna brtva zaglavila. Tek je drugi pokušaj bio uspješan. Lunarni je modul (LM), inače, bio poboljšan u odnosu na prethodne misije: zbog dužeg vremena boravka i većeg opsega posla trebalo je ponijeti više zaliha i instrumenata, što je pak zahtijevalo veću snagu motora za spuštanje (postojao je i motor za uzlijetanje) i više goriva. U jednome je spremniku bio i lunarni rover, prvi takav na Mjesecu. Njega su astronauti izvadili prilikom prvog izlaska na površinu, samo da bi utvrdili da – ne radi. Točnije, prednji su se kotači zaglavili, nisu mogli zaokretati lijevo-desno. Srećom po konstruktore rovera koji su se u tom trenutku znojili u kontrolnoj prostoriji u Houstonu, stražnji kotači – njima se također moglo upravljati – bili su funkcionalni, pa je misija nastavljena bez problema.

Lunarni rover je težio 209 kg i bio je uredno složen kako bi stao u skučeni prostor. Težina bi mu se po rasklapanju ubrzo povećala na 700 kg, jer bi na njega sjela dva astronauta sa opremom. Iako je bilo koji astronaut mogao voziti rover, tu je dužnost u praksi obavljao zapovjednik. Kako su prema specifikacijama mogli putovati i do 13 km/h pomoću vozila, to im je dalo mogućnost da pregledaju daleko više terena i da im ostane dovoljno vremena za znastvena istraživanja.

Scott i Irwin pronašli su i tzv. “Kamen postanka”, četiri milijarde godina star komad stijene, najstariji od svih koje su donijele posade Apolla. Prije uzlijetanja na površini su ostavili posvetu poginulim astronautima i kozmonautima, te malenu figuru koja simbolizira poginulog, a koju je izradio belgijski kipar Paul Van Hoeydonck. Budući da su ovaj događaj Scott i Irwin skrili od NASA-e, pokazalo se vrlo neugodnim na agenciju i dvojicu astronauta kad je Van Hoeydonck pokušao prodavati replike figurice. Još više je nevolja izazvala odluka trojice astronauta iz ove misije da na Mjesec ponesu stotinu poštanskih kuverti, koje su kasnije trebali prodati jednom njemačkom filatelistu za ukupno 21.000 dolara (današnji iznos bio bi oko 125.000 dolara). NASA ih je zamalo žive oderala zbog ovoga.

Istovremeno sa događajima na površini, pilot zapovjednog modula Alfred Worden nalazio se u orbiti oko Mjeseca, te je koristio Znastveni modul – dodatak servisnom modulu, prvi puta korišten u ovoj misiji – da detaljnije istražuje Mjesečevu površinu služeći se panoramskom kamerom, gama zrakama, spektrometrom, spektometrom mase i kamerom za mapiranje površine laserskim mjeračem visine. Po povratku Scotta i Irwina sa površine LM je odbačen i namjerno srušen na Mjesec.

Endeavour, zapovjedni modul Apolla 15, sletio je u Tihi ocean dvanaest dana po polijetanju, gdje ga je čekao USS Okinawa. Trenutno je izložen u muzeju Zrakoplovstva SAD-a u zrakoplovnoj bazi Wright- Patterson u Daytonu.

Zanimljivosti

– Falcon je sletio u blizini četiri kratera, imena Matej, Marko, Luka i Index. Zašto ne Ivan? Zbog Madalyn O’Hair, koja je tužila NASA-u zbog čitanja ulomaka Biblije tijekom misije Apollo 8. Iako je NASA dobila sudski spor odlučeno je ne čačkati mečku, pa je astronautima zabranjeno koketiranje sa religijom tijekom misija.

– Udaljenost koju su astronauti prelazili LR-om uvjetovana je količinom kisika koju su imali za povratak pješice u slučaju kvara: nikad se nisu smjeli udaljiti više od LM-a nego su zalihe njihova odijela to dopuštale.

– Tijekom posljednjeg izlaska na površinu Scott je izveo eksperiment kojim je potvrdio Galilejevu tezu da tijela različitih masa u vakuumu padaju istom brzinom: ispustio je sokolovo pero i čekić, koji su, potvrdivši Galileja, pali istom brzinom na tlo.

Datum lansiranja: 26.lipnja 1971.
Posada: David Scott (zapovjednik), Alfred Worden (pilot CM-a), James Irwin (pilot lunarnog modula)
Zamjenska posada: Richard Gordon, Vance Brand, Harrison Schmitt
CSM: Endeavour
LM: Falcon
Perigej/apogej/inklinacija: 169,5/171,3 km/29,68°
Perilun/apolun/inklinacija: 97,4/314,8 km/159,9°
Broj izlazaka na površinu: 3
Trajanje misije: 12 dana, 7 sati

Naslovnica: NASA