Apollo 9

Misijom Apollo 9 započelo je testiranje kompletne letjelice Apollo u svemiru – zbog kašnjenja u razvoju lunarnog modula (Lunar Module – LM), prethodne su dvije misije letjele tek sa Saturnom V i zapovjedno-servisnim modulom (Command and Service Module – CSM).

Kroz deset dana u Zemljinoj orbiti astronauti su uvježbavali spajanje LM-a s CSM-om, čime su simulirali isti postupak koji će se događati u misijama na Mjesec. Tim se postupkom pokazalo da su svi dijelovi Apolla spremni za operacije u lunarnoj orbiti.

Kako će tijekom misije u svemiru biti dvije zasebne letjelice, pojavila se potreba da svaka od njih ima vlastiti pozivni znak – ova praksa njegovala se tijekom programa Mercury i prvoj misiji programa Gemini, nakon čega je ukinuta. Sad je vraćena, a ostala je u upotrebi kroz cjelokupni Apollo.

Lansiranje se trebalo dogoditi 28. veljače te godine, no odgođeno je jer su sva tri astronauta pokazala simptome blage prehlade. Ne želeći još jedan Apollo 7, NASA je odgodila lansiranje dok ne prizdrave.

Poletjeli su tri dana kasnije te uspješno odradili manevar spajanja CSM-a s LM-om. Nakon toga McDivitt i Schweickart prelaze u LM i provjeravaju njegove sustave. Schweickart ujedno izvodi i svemirsku šetnju (Extra-Vehicular Activity – EVA) tijekom koje je prvi put provjereno svemirsko odijelo koje će astronauti nositi na Mjesecu. Za razliku od dotadašnjih svemirskih odijela koja su se oslanjala na sustave matičnog broda, ovo je bilo potpuno autonomno i s vlastitim sustavom za održavanje života.

Uslijedila je provjera LM-a u slobodnom letu: McDivitt i Schweickart odvojili su se LM-om od CSM-a u kojem je bio Scott te se otisnuli na udaljenost od kakvih 180 km. Sljedećih nekoliko sati provjeravali su sve sustave LM-a u slobodnom letu, nakon čega su se ponovno spojili s CSM-om. Uspješnim testiranjem LM-a u Zemljinoj orbiti (CSM se već dokazao u prethodnim misijama) otvoren je put za isti takav manevar, no ovoga puta u lunarnoj orbiti.

Sletjeli su deset dana poslije u Atlantski ocean gdje ih je čekao USS Guadalcanal. Zapovjedni modul izložen je u Svemirskom centru San Diego u Kaliforniji.

Zanimljivosti

– Prvi su planovi predviđali odvojeno lansiranje CSM-a i LM-a u razmaku od nekoliko dana, kako bi se uvježbalo spajanje CSM-a i LM-a u orbiti.

– Ova je misija trebala uslijediti nakon misije Apollo 7. Zbog problema tijekom proizvodnje lunarnog modula odustalo se od tog nauma, te je umjesto toga Apollo 8 – koji se sastojao samo od CSM-a – poslan k Mjesecu.

– Russel Schweickart je tijekom misije obolio od svemirske bolesti, što je znatno utjecalo na izvedbu zadataka za koje je bio odgovoran. To je vjerojatno razlog zašto kasnije nije letio na Mjesec – NASA nije željela za kormilom svemirskog broda imati astronauta s napadajima mučnine.

Datum lansiranja: 3. ožujka 1969.
Posada: James McDivitt (zapovjednik), David Scott (pilot zapovjednog modula), Russel Schweickart (pilot lunarnog modula).
Zamjenska posada: Charles Conrad, Richard Gordon, Alan Bean
CSM/LM: Gumdrop/Spider
Trajanje misije: 10 dana, 1 sat

Naslovnica: NASA