Svemir

Pogled u zvijezde s dna gravitacijskog bunara

Columbia

Prvi raketoplan u budućoj floti od četiri takve letjelice, Columbia (OV-102) poletio je u svemir 12. travnja 1981. godine.

Dvočlanom posadom misije – STS-1, kako je glasila službena oznaka – zapovijedao je prekaljeni astronaut John Young, koji je prošao sito i rešeto programa Gemini i Apollo, uključujući i spuštanje na Mjesec u misiji Apollo 16. Pilotsko sjedište zauzeo je Robert Crippen kojem je ovo bio prvi let u svemir, no već je godinama radio u NASA-i na razvoju letjelica iz ovog programa. Izgradnja Columbije je, inače, započela 1975. godine u Rockwellovoj tvornici u Palmdaleu.

Nakon izgradnje, orbiter je 25. ožujka 1979. dopremljen u svemirski centar Kennedy kako bi se izvršile pripreme za već spomenuto prvo lansiranje. Pet je puta zaredom letio u svemir: prve četiri misije poslužile su kao provjera svih sustava nove letjelice, dok je peta misija, STS-5, bila prva operativna, namijenjena polaganju dva satelita u orbiti Zemlje.

Tada je već u službu ušao i drugi raketoplan Challenger, koji je u sljedeće tri misije zamijenio Columbiju na lansirnoj rampi. Ova je u međuvremenu poslana na nadogradnju – raketoplani koji su kasnije uvedeni u službu imali su značajna poboljšanja u odnosu na prvi, testni primjerak, pa je Columbia na osamnaest mjeseci vraćena u tvornicu kako bi opremljenošću dostigla ostatak flote.

Uslijedilo je 27 uspješnih misija, prilikom kojih je ovaj orbiter prevalio preko dvije stotine milijuna kilometara. A tada se dogodila tragedija: raketoplan se vraćao iz svemira iz šesnaestodnevne misije, no na visini od 63 km Columbia se raspala, pri čemu je poginula sva posada. Od broda su ostale samo krhotine, koje su skupljane mjesecima. One su danas pohranjene u Svemirskom centru Kennedy.

Zanimljivosti

– Prvo lansiranje dogodilo se na dvadesetogodišnjicu leta Jurija Gagarina, kojim je postao prvi čovjek u svemiru.

– Prilikom prva četiri leta u svemir, pilotska kabina je bila opremljena katapultirajućim sjedištima. Ova su mogla spasiti dvočlanu posadu u slučaju havarije prilikom lansiranja. Završetkom testne faze ona su uklonjena, jer isti princip – zbog rasporeda sjedišta – nije mogao biti primijenjen na svu posadu.

Columbia je jedini raketoplan koji nikad nije letio k svemirskoj ispostavi Mir i Međunarodnoj svemirskoj postaji, jer zbog veće težine u odnosu na ostale orbitere (bio je preko tri tone teži od, primjerice, Endeavoura) nije bio pogodan za lansiranje k ISS-u.

– Da se nije dogodila nesreća, Columbia bi negdje oko 2009. godine vratila teleskop Hubble iz orbite. Već po nesreći 2003. godine takva misija je otkazana.

Naslovnica: NASA