Svemir

Pogled u zvijezde s dna gravitacijskog bunara

Gemini IV

Za ovu je misiju planiran let u formaciji Geminija IV i drugog stupnja rakete-nosača Titan II. Prvi mačići u vodu se bacaju: astronauti, zbog manjka iskustva u formacijskom letu u svemiru, nikako nisu mogli doći u povoljan položaj kako bi pratili raketu, te su napokon odustali kad su potrošili gotovo polovicu zaliha goriva.

Gemini IV prva je višednevna američka misija. NASA je znala da, ukoliko želi poslati čovjeka na Mjesec, mora prvo dokazati mogu li ljudska bića ostati u svemiru onoliko dugo koliko je potrebno za let do Mjeseca i natrag.

Glavni događaj u cijeloj misiji je prva američka svemirska šetnja (Extra-vehicular activity – EVA) koju je izveo Edward White. Vezan nekoliko metara dugačkim elastičnim kablom, White je nesmetano plutao kroz svemir, dok ga je Jim McDivitt fotografirao. EVA nije planirana za ovu misiju, ali nakon što je Aleksej Leonov nekoliko mjeseci ranije izveo prvu svemirsku šetnju u povijesti, Amerikanci su morali odgovoriti kako svijet ne bi stekao dojam da zaostaju za sovjetskim suparnicima.

White se prilikom EVA-e pomagao tzv. Manuelnom manevarskom jedinicom (Hand-Held Maneuvering Unit – HHMU), što je zapravo uređaj napunjen komprimiranim kisikom, čijim si je otpuštanjem White znatno olakšao kretanje.

Osim EVA-e, posada je u zadatak dobila i cijeli niz eksperimenata (ukupno 11), od kojih su najzanimljiviji bili mjerenje radijacije u okolini kapsule, uporaba sekstanta za navigaciju pomoću zvijezda, vježbanje kako bi utjecaj nulte gravitacije bio što manji po zdravlje posade, te mjerenje krvnog tlaka i broja otkucaja srca tijekom polijetanja, EVA-e i slijetanja. Nakon 62 orbite letjelica je dobila naredbu za spuštanje. Sletjeli su 80 km dalje od zadanih koordinata, te je potrajalo dok ih helikopteri nisu pronašli i izvukli iz vode.

Kapsula korištena u misiji Gemini IV izložena je u National Air and Space Museum, Washington D.C.

Zanimljivosti

– Brodsko računalo otkazalo je tijekom 48. orbite što se pokazalo neugodnim za proizvođača (tvrtka IBM). Naime, tek nekoliko sati prije otkazivanja računala, postavili su reklamu u Wall Street Journal u kojoj tvrde da su njihova računala toliko pouzdana da ih koristi i sama NASA.

Datum lansiranja: 3. srpnja 1965.
Posada: James McDivitt, Edward White
Zamjenska posada: Frank Borman, James Lovell
Perigej/apogej/inklinacija: 162/282 km/32,5°
Trajanje misije: 4 dana, 2 sata

Naslovnica: NASA