Svemir

Pogled u zvijezde s dna gravitacijskog bunara

MESSENGER

MESSENGER (eng. skraćenica za MErcury Surface, Space ENvironment, GEochemistry, and Ranging) prva je sonda koja je dospjela u orbitu Merkura. Venera i Mars, nama najbliže planete, u više su navrata istraživane sondama od samog početka svemirskog doba (prva sonda na Veneru dospjela je već 1966. godine). Što se Merkura tiče, jedina letjelica koja je poslana k njemu bila je Mariner 10 davne 1973., čime je bio najmanje istražen planet unutrašnjeg dijela sunčeva sustava.

Kako je Merkur puno bliže Suncu nego Zemlja, utjecaj sunčeve gravitacije vrlo je snažan. Stoga bilo kakva letjelica upućena sa Zemlje k Merkuru mora nositi velike količine goriva za manevriranje prilikom ulaska u orbitu. Taj uvjet zahtijeva gradnju velike letjelice, što opet zahtijeva veliku raketu koja će takvu sondu lansirati sa Zemlje, što u konačnici iziskuje velika financijska sredstva. Iz tog razloga je Merkur bio nisko na listi prioriteta u NASA-i, koja je, suočena sa stalnim rezanjem budžeta tijekom godina, tražila što jednostavnija i jeftinija rješenja za istraživanje svemira.

Tragajući za isplativijim načinom slanja letjelice k Merkuru, u NASA-i su izračunali kako mogu koristiti gravitaciju planeta za postepeno usporavanje iste, čime bi se značajno uštedjelo na količini potrebnog goriva, a misija bi bila znatno jeftinija.

Sada je samo trebalo izgraditi sondu. Rad na MESSENGER-u počeo je 1998., a završen je i lansiran 2004. godine. Jeftinije ne znači i jednostavnije: MESSENGER-u je trebalo čak šest i pol godina da uđe u Merkurovu orbitu, koristeći gravitaciju tri planeta kako bi usporio. Jednom je prošao pokraj Zemlje, dva puta pokraj Venere i tri puta pokraj Merkura kako bi usporio prije dolaska na cilj. U Merkurovu orbitu konačno je dospio u ožujku 2011. godine.

MESSENGER je na Zemlju je poslao preko 200.000 fotografija Merkurove površine i u potpunosti ga mapirao. Otkrio je led na njegovim polovima, tekuću jezgru planeta, a fotografije su pokazale kako je Merkur nekoć davno bio geološki aktivan svijet, s vulkanima koji su izbacivali lavu na njegovu površinu.

Podaci s njega još će se godinama proučavati. Pokušat će se rasvijetliti još neke od Merkurovih tajni: geološka prošlost, priroda magnetnog polja i porijeklo atmosfere.

Nakon pune četiri godine u orbiti, MESSENGER je u travnju 2015. godine namjerno srušen na površinu Merkura.

Naslovnica: Wikimedia Commons