Svemir

Pogled u zvijezde s dna gravitacijskog bunara

Program Gemini

U studenom 1961. godine NASA je obznanila nakanu da proširi postojeći svemirski program misijama u kojima će – za razliku od dotadašnjeg Mercuryja – sudjelovati dvojica astronauta. Službeni naziv novog projekta bio je Gemini (lat. blizanci), što simbolizira dvojicu astronauta u kapsuli. Za upravitelja programa odabran je dr. George E. Müller. Primarne zadaće Geminija bile su sljedeće:

– ponijeti dva čovjeka u orbitu i osigurati im dugotrajan boravak u svemiru (do dva tjedna), što će poslužiti kao priprema za budući put na Mjesec;
– izvesti spajanje dvije ili više letjelica u svemiru i samostalno manevriranje istih u izvođenju tog zadatka
– usavršiti metode slijetanja na unaprijed zadane koordinate;
– steći dodatno znanje i iskustva o utjecaju svemirskog okoliša i bestežinskog stanja na astronaute tijekom višednevnih misija.

Prvi su planovi predviđali Gemini kao jednostavnu nadogradnju Mercuryja, stoga je u početku zvan Mercury Mark II. Međutim, kako se program razvijao, postalo je očito da će ova dva svemirska programa imati malo toga zajedničkoga, te je Gemini u nekim aspektima bio napredniji čak i od programa Apollo. Ovo je prvenstveno rezultat relativno kasnog početka ovog programa, što je omogućilo inženjerima koji su radili na projektu da iskoriste i implementiraju u Gemini ono što su naučili iz projekta Apollo, koji je, unatoč što je kasnije poletio, počeo prije Geminija.

Prema izvornom konceptu Gemini je trebao slijetati paragliderom umjesto padobranom, a posada bi sjedila u uspravnom položaju kako bi lakše upravljali letjelicom prilikom slijetanja. Međutim, ova je ideja zbog prekompliciranosti odbačena. Još jedna odbačena ideja došla je od proizvođača Geminija, korporacije McDonnell, koja je predložila proširenje Geminija tako da bude sposoban za misije oblijetanja oko Mjeseca. Ovaj prijedlog iznešen je vjerojatno iz razloga što je McDonnell izgubio u natječaju za izgradnju kapsula Apollo. Ipak, i bez Apolla McDonnell je sasvim pristojno zaradio: troškovi Geminija (u današnjim okvirima) iznosili su više od 6 milijardi dolara.

Za razliku od Mercuryja, Gemini je bio sposoban mijenjati smjer u orbiti, sastajati se i spajati s drugim letjelicama u svemiru te je prva američka svemirska letjelica sa posadom koja je imala vlastito računalo, Gemini Guidance Computer. Zadaća ovog računala, za današnje pojmove prastarog, bila je pomoći astronautima u izvođenju manevara u orbiti.

U razvoj Geminija umiješalo se i Zrakoplovstvo Sjedinjenih Država (USAF), nadajući se mogućoj primjeni ovog programa u vojne svrhe. Ovo se prvenstveno odnosilo na promatranje tla iz orbite, te promatranje i ispitivanje satelita koji su se činili opasnima po sigurnost SAD-a. Iz tog je razloga jedna, već korištena kapsula Gemini (Gemini 2, nazvana Blue Gemini za potrebe vojne misije), prepravljena i lansirana u orbitu, što je tek drugi put u povijesti da je neka letjelica dva puta bila u svemiru (prvi je bio zrakoplov X-15). U početku je NASA pristala na suradnju s USAF-om (prvenstveno zbog smanjenja vlastitih troškova), no kasnije je suradnja prekinuta i NASA je samostalno nastavila sa projektom.

Lansirano je ukupno dvanaest misija, od čega su prve dvije bile su bespilotne. Slijedi popis svih misija, zajedno s posadama:

Gemini 1 (8. travnja 1964.)
prvi pokusni let kapsule Gemini

Gemini 2 (19. siječnja 1965.)
suborbitalni let kojim se testirao toplinski štit kapsule

Gemini 3 – Molly Brown (23. ožujka 1965.)
Posada: Virgil «Gus» Grissom, John W. Young

Gemini IV (3. srpnja 1965.)
Posada: James A. McDivitt, Edward H. White II

Gemini V (21. kolovoza 1965.)
Posada: Gordon Cooper, Charles Conrad

Gemini VII (4. prosinca 1965.)
Posada: Frank Borman, James A. Lovell,

Gemini VI-A (15. prosinca 1965.)
Posada: Walter M. Schirra, Thomas P. Stafford

Gemini VIII (16. ožujka 1966.)
Posada: Neil A. Armstrong, David R. Scott

Gemini IX-A (3. svibnja 1966.)
Posada: Thomas P. Stafford, Eugene A. Cernan

Gemini X (18. srpnja 1966.)
Posada: John W. Young, Michael Collins

Gemini XI (12. rujna 1966.)
Posada: Charles Conrad, Richard F. Gordon

Gemini XII (11. studenog 1966.)
Posada: James A. Lovell, Edwin «Buzz» Aldrin