Rosetta

Rosetta je misija Europske svemirske agencije (European Space Agency – ESA), čiji je cilj orbitiranje i spuštanje na komet 67P/Čurjumov-Gerašimenko.

Smatra se kako su kometi nastali zajedno s planetama prije 4,6 milijardi godina i načinjeni su od istog materijala kao i oni. Drugi pak znanstvenici smatraju da su kometi još stariji i da sadrže materijal stariji čak i od solarnog sustava, a Rosettin je zadatak rasvijetliti ovu zagonetku.

Rosetta je lansirana iz Svemirskog centra Gvajana početkom 2004. godine i krenula na putovanje koje je trajalo punih deset godina. Sastoji se od dva dijela: sonde Rosetta i landera Philae. Po ulasku u orbitu oko komete – što se dogodilo 2014. godine – Rosetta je na površinu uputila lander Philae. Po spuštanju, lander je započeo s bušenjem tla i analizom uzoraka. Analizom izotopa vodene pare s kometa utvrđene su velike razlike s onima na Zemlji, što znači da voda na Zemlji najvjerojatnije ne potječe s kometa kakav je 67P/Čurjumov-Gerašimenko.

Rosetta će ostati u orbiti 67/P i pratiti ga tijekom njegova obilaska oko Sunca, proučavajući promjene koje će na njemu izazvati sunčeva toplina.

Prva je europska sonda koja je prošla kroz asteroidni pojas između Marsa i Jupitera, pri čemu je fotografirala asteroide Šteins i Lutetia. Ujedno je i prva (zasad i jedina) sonda koja je ušla u orbitu nukleusa komete.

Sonda je, inače, dobila ime po kamenoj ploči iz Rosette, pomoću koje je odgonetnuto staroegipatsko pismo. Simbolika je očigledna: znanstvenici se nadaju kako će ova misija razotkriti tajne postanka kometa i samoga sunčeva sustava na sličan način kao što je drevna ploča dešifrirala egipatske hijeroglife.