Svemirska platforma Agena

Tijekom izrade planova za program Apollo kojim su ljudi kasnije otišli na Mjesec, postalo je očito da će se, između ostalog, morati uvježbati spajanje i manevriranje u svemiru dvije ili više letjelica. U tu je svrhu konstruirana svemirska platforma Agena (ATV – Agena Target Vehicle), s kojom su astronauti u projektu Gemini izvršili niz spajanja, odvajanja, ponovnih spajanja i manevriranja u orbiti Zemlje. ATV se sastojala iz dva dijela: letjelice Lockheed Agena i adaptera za spajanje u orbiti. Lansiranje se vršilo iz Cape Canaverala na raketama Atlas.

Oko 90 minuta od lansiranja Agene bio bi lansiran i Gemini, također iz Cape Canaverala. Cijeli je ovaj proces zahtijevao precizno usklađivanje lansiranja i paljenja motora na obje letjelice, jer bi i najmanja greška u proračunu dovela do krive orbite i neuspješnog spajanja.

Kad bi astronauti u Geminiju napokon prišli Ageni, uslijedile bi sljedeće operacije:
– uspostava formacije dviju letjelica tako što bi Agena prilagodila svoj položaj Geminiju, čime se štjedjelo gorivo svemirskog broda;
– EVA (svemirska šetnja) i vršenje raznih poslova izvan broda (primjerice, prikupljanje kolektora meteora sa Agene);
– pomicanje u viši apogej korištenjem Ageninih motora;
– korištenje spone dužine 15 m između Geminija i ATV-a, te let u formaciji tako da je ATV ispod astronauta, čime se provjeravala mogućnost korištenja Zemljine gravitacije za poravnanje letjelica u formacijskom letu;
– spajanje sponom dužine 15 m i rotiranje ovih letjelica jedne oko druge, kako bi se postigao učinak umjetne gravitacije.

Nakon odvajanja ATV bi ostala još neko vrijeme u orbiti kako bi se provjerili svi sustavi za potrebe budućih misija ovoga programa.

Agena je, inače, proizvedena s namjerom da posluži kao gornji stupanj rakete u propalom Lockheedovom projektu WS-117L (riječ je o satelitima za promatranje površine). Umjesto toga primjenu je našla u nekoliko drugih projekata: poslužila je kao gornji stupanj rakete na nosačima Atlas , Thor i Titan, kao gornji stupanj rakete/letjelica u progamu Corona (riječ je o špijunskim satelitima poznatim i pod imenom Discoverer), te u projektu Gemini.

Treba napomenuti da je većina podataka o Ageni još uvijek pod oznakom vojne tajne. Ovo se prvenstveno odnosi na špijunske misije u kojima se koristila ova raketa. Posljednja Agena (verzija D) lansirana je 12. veljače 1987. kao gornji stupanj rakete Titan 34B.

Inačice Agene:
– Agena A: motor Bell 8048 sa 69 kN potiska, korištena na raketama Thor i Atlas.
– Agena B: motor Bell 8081 sa 71 kN potiska, korištena na raketama Thor i Atlas. Korištena je i za lansiranje vojnih satelita SAMOS i MIDAS, te lunarnih sondi Ranger.
– Agena C: otkazana još u ranoj fazi razvoja.
– Agena D: motor Bell 8096. Korištena na raketama Thor, Atlas i Titan. Također korištena prilikom lansiranja prvih špijunskih satelita KH-7 GAMBIT i dvije sonde Mariner.

Agene korištene u programu Gemini:
– Gemini VI (oznaka ATV-a: GATV-5002) – eksplodirala prilikom lansiranja
– Gemini VIII (oznaka ATV-a: GATV-5003) – prvo spajanje nekog Geminija sa Agenom. S istom se platformom kasnije spojio i Gemini X
– Gemini IX (oznaka ATV-a: GATV-5004) – nije uspjela dostići stabilnu orbitu
– Gemini IX A (oznaka ATV-a: ATDA-02186) – neuspjelo spajanje jer se s Agene nije odvojio zaštitni omotač
– Gemini X (oznaka ATV-a: GATV-5005) – uspješno spajanje i dosezanje rekordnog apogeja (763 km)
– Gemini XI (oznaka ATV-a: GATV-5006) – uspješno spajanje, dosezanje rekordnog apogeja (1.374 km) i testiranje umjetne gravitacije
– Gemini XII (oznaka ATV-a: GATV-5001A) – uspješno spajanje i testiranje umjetne gravitacije

Naslovnica: NASA