Do 1989. godine, kada je Voyager 2 posjetio Neptun, svemirske sonde su posjetile gotovo sve planete Sunčeva sustava, uz iznimku Plutona. Stoga je 2006. godine iz Cape Canaverala lansiran New Horizons, zadaća kojeg je upotpuniti spisak planeta na koji su dospjeli robotski istraživači sa Zemlje te još godinama kasnije (kraj . . . Pročitaj više
Surveyor je bio NASA-in program u sklopu kojega je od 1966. do 1968. godine na Mjesec poslano ukupno sedam sondi. Iako je već nekoliko sondi srušeno ranije na površinu Mjeseca, niti jedna od njih nije ondje sletjela. Kako su se ljudi imali spustiti ondje u idućih nekoliko godina, valjalo je . . . Pročitaj više
Prvu svemirsku postaju u Zemljinoj orbiti lansirao je SSSR pod imenom Saljut. Riječ je o prvoj od ukupno sedam svemirskih postaja ovog tipa postavljenih u orbitu između 1971. i 1982. godine. U početku zamišljene kao relativno jednostavne građevine s primarnim zadatkom ispiranja gorkog okusa nakon gubitka utrke na Mjesec, vremenom su . . . Pročitaj više
Vodstvo Sovjetskog Saveza bilo je svjesno kako je utrka u svemiru sa Sjedinjenim Državama izgubljena davno prije misije Apollo 11. Sergeju Koroljevu situacija je bila jasna još 1965. godine, iako su on i ostali sovjetski znanstvenici i inženjeri pokušali do samog kraja održati korak sa zahuktalim Amerikancima. Jedna od stvari u . . . Pročitaj više
Zbog neuspjeha prve dvije svemirske postaje, cijeli je projekt doživio gotovo cjelogodišnji zastoj posvećen usavršavanjima brojnih manjkavosti. Valja imati na umu da su manjkavosti kao takve rezultat prije svega neiskustva u radu s orbitalnim postrojenjima, a ne nestručnosti inženjera koji su ih napravili. Okončanjem preinaka, sredinom 1974. godine SSSR je . . . Pročitaj više
Ideja o američkoj svemirskoj postaji započela je daleko od Amerike, u Peenemündeu, gradu na istoku Njemačke. Ondje je početkom 1940-ih Wernher Von Braun radio na razvoju svojih raketa tipa Aggregat (inačica koje će kasnije postati poznata pod nazivom V-2) i kovao planove o osvajanju svemira. Jedna od važnih pretpostavki za let . . . Pročitaj više
Program Sojuz započet je ranih 60-ih godina prošlog stoljeća, sa zadatkom da u skoroj budućnosti odnese čovjeka na Mjesec. Kapsula Sojuz i istoimena raketa-nosač naslijedili su program Voshod koji je ukinut nakon samo dvije misije. Za razliku od prijašnjih sovjetskih letjelica, Sojuz je mogao ponijeti do tri kozmonauta u svemir, . . . Pročitaj više
Prva generacija Sojuza proizvodila se četiri godine, od 1967. do 1971., tijekom kojih je izgrađeno jedanaest letjelica za let s posadom (Sojuz 1-Sojuz 11) te još nekoliko namijenjenih bespilotnim letovima. Posada unutar letjelice nije nosila svemirska odijela (slično kao i u prvom Voshodu) zbog skučenog prostora, što će se konstruktorima . . . Pročitaj više