Vodstvo Sovjetskog Saveza bilo je svjesno kako je utrka u svemiru sa Sjedinjenim Državama izgubljena davno prije misije Apollo 11. Sergeju Koroljevu situacija je bila jasna još 1965. godine, iako su on i ostali sovjetski znanstvenici i inženjeri pokušali do samog kraja održati korak sa zahuktalim Amerikancima. Jedna od stvari u . . . Pročitaj više
Ideja o američkoj svemirskoj postaji započela je daleko od Amerike, u Peenemündeu, gradu na istoku Njemačke. Ondje je početkom 1940-ih Wernher Von Braun radio na razvoju svojih raketa tipa Aggregat (inačica koje će kasnije postati poznata pod nazivom V-2) i kovao planove o osvajanju svemira. Jedna od važnih pretpostavki za let . . . Pročitaj više
Već po lansiranju misija Vostok 5 i Vostok 6 postalo je jasno da je sovjetski svemirski program postavljen s namjerom postizanja što više spektakularnih podviga, bez ikakve vizije. Sergej Koroljev u to je vrijeme podnio zahtjev za gradnjom dodatnih Vostoka – odobrene su mu četiri letjelice – što je trebala biti . . . Pročitaj više
Prva misija iz programa Voshod, nastalog na ostacima programa Vostok, sastavljena je od kozmonauta različitih profila: Komarov je bio vojni pilot, Feoktistov konstruktor svemirskih brodova, a Jegorov je bio liječnik. Kako je cijeli program skrpan zbrda-zdola, takav je bio i odnos prema posadi. Priprema za misiju trajala je tek četiri . . . Pročitaj više
Svemirska šetnja (eng. EVA – Extra-vehicular activity), odnosno izlazak astronauta u otvoren svemir, predstavljao je važnu komponentu u budućem programu Apollo. Program Gemini, kao međufaza i platforma za stjecanje iskustva, trebao je – između ostalog – naučiti Amerikance kako se kretati i ponašati po napuštanju matičnog broda. Ne želeći prepustiti . . . Pročitaj više
Uvjet kojeg je Sergej Koroljev postavio prije lansiranja čovjeka u svemir zahtijevao je dva uzastopna uspješna leta kapsule i rakete Vostok. Prvi takav let dogodio se početkom ožujka 1961. godine, kada je u svemir poletio Korablj-Sputnjik 4, na zapadu označen kao Sputnjik 9. I raketa i kapsula bili su praktički . . . Pročitaj više
Prvi raketoplan u budućoj floti od četiri takve letjelice, Columbia (OV-102) poletio je u svemir 12. travnja 1981. godine. Dvočlanom posadom misije – STS-1, kako je glasila službena oznaka – zapovijedao je prekaljeni astronaut John Young, koji je prošao sito i rešeto programa Gemini i Apollo, uključujući i spuštanje na Mjesec . . . Pročitaj više
Početkom 1959. godine američki je Kongres izdao studiju “Sljedećih deset godina u svemiru”, koja se bavila razdobljem koje će uslijediti nakon programa Mercury. Jedna od ključnih stavki ove studije bio je let oko Mjeseca, nakon čega bi uslijedilo i slijetanje na njegovu površinu. Prateći ideju ove studije, NASA je osnovala . . . Pročitaj više