Nakon što su potresli cijeli svijet lansiranjem Sputnjika, konstruktori okupljeni oko Sergeja Koroljeva radili su na novom cilju: lansiranju čovjeka u svemir. U tu je svrhu pokrenut program Vostok, koji će kulminirati jednim od najznačajnijih dostignuća u povijesti naše vrste. Za taj su pothvat potrebne dvije komponente: kapsula sa sustavima . . . Pročitaj više
Nekoliko dana po okončanju misije Vostok 2, Sergej Koroljev predložio je novu misiju, ovog puta s čak tri letjelice lansiranim u intervalima od 24 sata. Ideja je bila prvu letjelicu poslati na tri dana u svemir, a preostale dvije po dva dana. Ovakav se plan, iako načelno prihvaćen, smatrao preambicioznim. . . . Pročitaj više
Nakon lansiranja Vostoka 3, na lansirnoj rampi u Bajkonuru vladao je organizirani kaos. Pod zamračenjem – da aktivnosti ne primijete američki sateliti – postavljala se nova raketa. Dan kasnije u svemir je poletio Vostok 4. SSSR je time uspio prvi puta u povijesti postaviti dvije letjelice u orbitu. Sat vremena . . . Pročitaj više
Drugi dio dvojne misije Vostok 5/Vostok 6 trebao je biti iznenađenje za cijeli svijet, jer je u njemu bila prva žena u svemiru, “Gagarin u suknji”. Potraga za odgovarajućom kandidatkinjom počela je početkom 1962. godine, a između pet finalistica izabrana je Valentina Terješkova. Poletjela je u svemir tri dana poslije . . . Pročitaj više
Raketoplan Discovery (NASA-ina oznaka: OV-103) treći je po redu izgrađeni NASA–in aparat namijenjen letu u svemir i ujedno najstariji među umirovljenom flotom. Prvi puta je poletio 30. kolovoza 1984. godine, a tijekom službe je odradio 39 misija. Sudjelovao je kako u standardnim istraživačkim misijama, tako i u misijama izgradnje Međunarodne . . . Pročitaj više
Početkom 1959. godine američki je Kongres izdao studiju “Sljedećih deset godina u svemiru”, koja se bavila razdobljem koje će uslijediti nakon programa Mercury. Jedna od ključnih stavki ove studije bio je let oko Mjeseca, nakon čega bi uslijedilo i slijetanje na njegovu površinu. Prateći ideju ove studije, NASA je osnovala . . . Pročitaj više
Prva misija programa Apollo, kojoj je prvotno dodijeljena interna NASA-ina oznaka AS-204, određena je za lansiranje u veljači 1967. godine. Trebao je to biti prvi američki let s tročlanom posadom, podvig koji su Sovjeti ostvarili nekoliko godina ranije misijom Voshod 2. Zapovjednikom je imenovan Gus Grissom, drugi Amerikanac u svemiru . . . Pročitaj više
Nakon pogibije tri astronauta u pripremama za misiju Apollo 1, NASA je bila vrlo oprezna u planiranju iduće misije sa ljudskom posadom. Zapovjedni modul (Command Module – CM) pretrpio je temeljite izmjene kako bi udovoljio nabujalim sigurnosnim zahtjevima. Zapovjedništvo nad ovom, po mnogo čemu kritičnom misijom, dano je Walteru Schirri, svemirskom . . . Pročitaj više