Svemir

Pogled u zvijezde s dna gravitacijskog bunara

Vandenberg AFB

Zračna baza Vandenberg postrojenje je američkog Ministarstva obrane namijenjeno lansiranju satelita u polarnu orbitu te testiranju interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM).

Američka ga je kopnena vojska koristila od 1941. godine pod imenom Camp Cook, a 1957. ustupljen je Zrakoplovstvu za potrebe testiranja raketa te preimenovan u Zračnu bazu Vandenberg, na sjećanje na zrakoplovnog generala iz Drugog svjetskog rata, Hoyta Vandenberga.

Iz Vandenberga je 1959. godine lansiran prvi satelit u polarnu orbitu, Discoverer 1. Odavde je lansiran i Discoverer 13, prvi satelit koji se vratio iz orbite te Discoverer 14, sadržaj kojeg je prihvaćen zrakoplovom iznad Tihog oceana.

Početkom 1960-ih Zrakoplovstvo Sjedinjenih Država planiralo je izgraditi svemirsku stanicu u orbiti nazvanu Manned Orbiting Laboratory (MOL), koja je trebala biti lansirana iz Vandenberga. MOL je trebao postati prva svemirska stanica u povijesti no zbog rezanja budžeta, tehničkih problema i prekoračenja rokova otkazan je.

Umjesto MOL-a, Vandenbergu je dana utješna nagrada u vidu lansiranja Space Shuttlea u polarnu orbitu. Izgrađen je dodatni lansirni kompleks za tu namjenu koji je koštao impresivnih četiri milijarde dolara, no niti jedan raketoplan nikad nije odavde poletio.

Iz Vandenberga se i danas lansira velik broj raketa i satelita, od čega je značajan broj namijenjen špijunskim aktivnostima američke Vlade. Od 2009. godine u bazi je prisutna i privatna kompanija SpaceX.

Vandenberg se sastoji od pet vojnih lansirnih rampi te još jedne koja pripada kompaniji SpaceX. Postoji još sedam rampi namijenjenih lansiranju ICBM-a, što Vandenberg čini najvećom bazom za tu namjenu u svijetu.

Lokacija: Kalifornija, SAD
Izgrađen: 1941.
Korisnik: Zrakoplovstvo Sjedinjenih Država (USAF)/SpaceX