Vostok

Uvjet kojeg je Sergej Koroljev postavio prije lansiranja čovjeka u svemir zahtijevao je dva uzastopna uspješna leta kapsule i rakete Vostok.

Prvi takav let dogodio se početkom ožujka 1961. godine, kada je u svemir poletio Korablj-Sputnjik 4, na zapadu označen kao Sputnjik 9. I raketa i kapsula bili su praktički identični opremi namijenjenoj čovjeku: razlika je bila u tome što je kapsulu zauzimala kujica Černuška i osamdeset miševa. Uz nju je, u sjedalu namijenjenom kozmonautu, sjedio Ivan Ivanovič, lutka veličine odrasla čovjeka, obučen u kozmonautsko odijelo.

Nakon jedne orbite, kapsula je ušla u atmosferu iznad SSSR-a, a sjedalo s lutkom-kozmonautom izbačeno je iz kapsule na visini od sedam km. Ovakav postupak bio je nužan iz dva razloga: dizajneri Vostoka nisu uspjeli razviti zadovoljavajući sustav retroraketa koji bi se uključio pred samo spuštanje na tlo (a koji će se kasnije ugraditi u Sojuz) i ublažio ga; drugi razlog podrazumijevao je malenu masu takva sustava kako se ne bi prešla granica nosivosti rakete-nosača, zahtjev koji također nije mogao biti ispunjen.

Kako pravila Međunarodne aeronautičke federacije (FAI – Federation Aeronautique Internationale) propisuju da letjelica mora uzletjeti i nakon neprekinutog leta sletjeti na zemlju da bi se let smatrao valjanim, ova se okolnost tajila dugo nakon Gagarinova leta. Krajem ožujka poletio je Korablj-Sputnjik 5 (odnosno Sputnjik 10), ovog puta s kujicom Zvezdočkom te prošao besprijekorno. Došao je red da čovjek krene k zvijezdama.

Odluka tko će biti prvi čovjek u svemiru donešena je samo četiri dana prije leta. Iako su šestorica kandidirala za let, istinski kandidati bili su samo Jurij Gagarin i German Titov. Na sastanku kojeg su održali Sergej Koroljev, Mstislav Keldiš i Nikolaj Kamanjin donijeta je odluka da će prvi poletjeti Gagarin, a Titov će biti njegova zamjena. Iako su svi uspješno završili obuku, Gagarin se pokazao najspremnijim i intelektualno je odskakao. Postojao je joše jedan, sasvim prizeman razlog: bio je fotogeničniji od ostalih, zbog čega će lijepo izgledati u novinama. Titov, ocijenjen izdržljivijim od njih dvojice, određen je za let u misiji Vostok 2, koji će trajati cijeli dan.

12. travnja 1961. godine Jurij Aleksejevič Gagarin poletio je u svemir u letjelici Vostok, ušavši tako u povijest kao prvi čovjek u svemiru i prvi čovjek u Zemljinoj orbiti. Tijekom leta redovno se javljao kontroli, uzbuđeno prepričavajući što vidi ispod sebe – prozor se nalazio točno ispod njegovih nogu. Tijekom leta, koji je trajao 108 minuta, pio je vodu i jeo kašastu hranu istiskujući je iz posebno dizajnirane ambalaže, dokazavši da se u svemiru može jesti i piti.

Američka prislušna ispostava na Aljasci uhvatila je dio signala koje je letjelica slala kontroli na Zemlji, pruživši Sjedinjenim Državama dokaz o letu prije no što je ovaj uopće obznanjen u javnosti.

Nakon 79 minuta leta, uključene su retrorakete koje su usmjerile Vostok u atmosferu – let se bližio kraju. Do tada uspješna misija zapala je u probleme: kapsula u kojoj se Gagarin nalazio trebala se odvojiti od modula s instrumentima kojih desetak sekundi po prestanku rada retroraketa – ovaj se scenarij samo djelomično ostvario, budući da su dva modula ostala vezana snopom žica.

Vostok se počeo nekontrolirano vrtjeti, uslijed čega se Gagarin zamalo onesvijestio. Iako svjestan da će vjerojatno poginuti ako se moduli ne razdvoje, hladnokrvno je izvještavao kontrolu o svim aspektima leta. Srećom, nakon desetak minuta žice su pregorjele uslijed trenja. Spuštanje je nastavljeno bez daljnjih komplikacija, a na visini od sedam kilometara aktivirao se mehanizam koji je Gagarina sa sjedalom izbacio iz kapsule. Gagarin se potom odvojio od sjedala i padobranom spustio na tlo u blizini sela Smelovo.

Ondje su ga dočekali seljaci sa obližnje farme, koji su se okupili oko njega, čudeći se i ne vjerujući njegovu pothvatu. Budući da je sletio blizu planirana mjesta slijetanja, ubrzo su pristigli vojni helikopteri koji su Gagarina i letjelicu prenijeli u obližnju vojnu bazu, označivši time uspješan kraj prve čovjekove misije u svemiru.

Zanimljivosti

– Sovjeti, a kasnije Rusi nikad nisu koristili sustav odbrojavanja sekundi kao Amerikanci. Kada bi sat pokazao zadano vrijeme, netko bi jednostavno pritisnuo dugme za aktivaciju rakete.

– Natpis na Gagarinovoj kacigi, CCCP (SSSR), dodan je doslovno u zadnji čas. Naime, nepunih godinu dana prije Vostokova leta, iznad SSSR-a je oboren američki špijunski zrakoplov U-2. Budući da se Gagarin imao padobranom spustiti na zemlju, netko se od inženjera pobojao kako bi ga na tlu mogli zamijeniti za stranog pilota i ustrijeliti.

– Nikad potvrđena priča utrla je put neobičnoj tradiciji: legenda kaže da je Gagarin, vozeći se u preuređenom autobusu od pripremnih prostorija k raketi, zatražio da autobus stane kako bi se mogao pomokriti. Od tada svaki muški kozmonaut prije ulaska u raketu urinira po zadnjoj lijevoj gumi autobusa.

– Premda je let trajao nepuna dva sata, Gagarin je imao zalihe hrane za deset dana, kao predostrožnost u slučaju da sleti u nepristupačne dijelove planeta.

Datum lansiranja: 12. travnja 1961.
Posada: Jurij Gagarin
Zamjenska posada: German Titov
Perigej/apogej/inklinacija: 327/169 km/64.95°
Trajanje misije: 108 minuta