{"id":123,"date":"2015-08-03T07:29:22","date_gmt":"2015-08-03T07:29:22","guid":{"rendered":"http:\/\/svemir.geek.hr\/?p=123"},"modified":"2015-08-03T07:29:22","modified_gmt":"2015-08-03T07:29:22","slug":"voshod-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/voshod-2\/","title":{"rendered":"Voshod 2"},"content":{"rendered":"

Svemirska \u0161etnja (eng. EVA \u2013 Extra-vehicular activity), odnosno izlazak astronauta u otvoren svemir, predstavljao je va\u017enu komponentu u budu\u0107em programu Apollo<\/em><\/a><\/strong>. Program Gemini<\/em><\/a><\/strong>, kao me\u0111ufaza i platforma za stjecanje iskustva, trebao je \u2013 izme\u0111u ostalog \u2013 nau\u010diti Amerikance kako se kretati i pona\u0161ati po napu\u0161tanju mati\u010dnog broda. Ne \u017eele\u0107i prepustiti Sjedinjenim Dr\u017eavama tako bitan podvig kao \u0161to je prva svemirska \u0161etnja, drugi je Voshod<\/em> <\/strong>konstruiran upravo za tu svrhu. Razlika izme\u0111u prvog Voshoda<\/em> i ovoga bila je u zra\u010dnoj komori na napuhavanje, koja je dodana kako bi u njoj bila izvr\u0161ena promjena tlaka nakon \u0161to bi kozmonaut u nju u\u0161ao iz kapsule.<\/p>\n

Voshod 2<\/strong><\/em> lansiran je iz Bajkonura u o\u017eujku 1965. godine, a posadu su \u010dinili\u00a0zapovjednik\u00a0Pavel Beljajev<\/strong>\u00a0i pilot Aleksej Leonov<\/strong>. Za razliku od prvog Voshoda<\/em>, posada ovoga imala je svemirska odijela \u2013 Leonovu je bilo nu\u017eno zbog izlaska u svemir, a Beljajevu zbog opasnosti od dekompresije prilikom Leonovljeva napu\u0161tanja kabine. Osim \u0161to je trebao nadma\u0161iti Amerikance, Leonov je trebao dokazati i da njegov izlazak izvan letjelice ne\u0107e \u0161tetiti ljudskom tijelu.<\/p>\n

Po ulasku u drugu orbitu, Leonov je u\u0161ao u zra\u010dnu komoru. Nakon provjere svemirskog odjela i spone kojom je bio vezan za letjelicu, Beljajev je za njim zatvorio poklopac kabine i otvorio onaj na zra\u010dnoj komori, \u0161to je Leonovu omogu\u0107ilo da iza\u0111e u otvoreni svemir. Ondje se zadr\u017eao deset minuta, kre\u0107u\u0107i se i plutaju\u0107i svemirom, kada je izdana zapovijed da se vrati u letjelicu. A tada su po\u010deli problemi.<\/p>\n

Svemirsko se odijelo napuhalo poput balona, zbog \u010dega ga nije mogao savijati u ramenima i laktovima. Ono se, zaprepastilo je Leonova, pona\u0161alo sasvim druga\u010dije u odnosu na testiranja na tlu. Svemir je zapravo prazan prostor, ondje ne postoji ni\u0161ta \u0161to bi vr\u0161ilo pritisak na odijelo kao \u0161to to \u010dini atmosfera na Zemlji. Kako bi dosko\u010dio problemu i uspio se uvu\u0107i nazad u zra\u010dnu komoru, Leonov je po\u010deo ispu\u0161tati zrak iz odijela \u2013 sre\u0107om, ono je imalo ventil upravo za tu svrhu \u2013 no to je zna\u010dilo da mo\u017ee ostati bez zraka za disanje.<\/p>\n

Procijeniv\u0161i da nema \u0161to izgubiti, ispustio je jo\u0161 zraka i na kraju je uspio u\u0107i u komoru. Beljajev je na to zatvorio poklopac komore i ispunio je zrakom. Leonov je napokon bio siguran. Nakon \u0161to se vratio u svoje sjedalo u kapsuli, primijetio je da mu ne\u0161to bu\u0107ka oko nogu: toliko se iscrpio, da je doslovno do koljena bio u znoju!<\/p>\n

Nakon jednog dana u svemiru, izdana je zapovijed za povratak na Zemlju. Uklju\u010dene su retrorakete, a Beljajev i Leonov su se zavalili u svoja sjedi\u0161ta, \u010dekaju\u0107i da automatika odradi svoje. No, u svemirskom brodu skrpanom za nekoliko mjeseci, to se nije dogodilo.<\/p>\n

Retrorakete nisu reagirale na zapovijedi, \u0161to je zna\u010dilo da kozmonauti moraju preuzeti kontrolu nad letjelicom. Beljajev je, prema preporuci zemaljske kontrole, trebao uklju\u010diti jednu od dvije rakete koje slu\u017ee za ubla\u017eavanje prizemljavanja. Nitko nikad tako \u0161to nije radio niti su bili sigurni u ishod, ali to je bila jedina opcija. Uklju\u010dili su raketu 46 sekundi prekasno, a tijekom prolaska kroz atmosferu opet se zaglavio modul s instrumentima, boljka koja se vukla jo\u0161 od prvog Vostoka<\/em><\/a><\/strong>.<\/p>\n

Zbog ovih problema sletjeli su 2.000 km dalje od planiranog mjesta slijetanja. Na\u0161li su se na Uralu zameteni snijegom, a oko njih su zavijali vukovi. Shvativ\u0161i da je pametnije ne izlaziti van, no\u0107 su proveli u kapsuli i na -30\u00b0C. Prona\u0111eni su tek sutradan ujutro, obojica promrzli do kostiju i sretni \u0161to su \u017eivi.<\/p>\n

Zanimljivosti<\/h3>\n

– U Geminiju<\/em> je astronaut izlazio u EVA-u tako \u0161to je u cijeloj kabini bio ispu\u0161ten zrak. On bi se nadopunio iz spremnika po astronautovu povratku. U Voshodu<\/em> je to bilo nemogu\u0107e, jer su njegovi instrumenti imali zra\u010dno hla\u0111enje. U slu\u010daju ispu\u0161tanja zraka iz kabine, instrumenti bi se pregrijali i otkazali. Iz tog je razloga osmi\u0161ljena zra\u010dna komora.<\/p>\n

– Prije ovoga leta lansiran je probni, bespilotni Voshod<\/em> koji je uspje\u0161no testirao sustave letjelice i napuhao komoru, no onda je, zbog krivo izdane naredbe, naglo krenuo u spu\u0161tanje. Kako bi izbjegli mogu\u0107nost da padne u ameri\u010dke ruke, izdana je naredba za samouni\u0161tenje. Svaki je Voshod<\/em>, naime, nosio skriveni eksploziv u sebi.<\/p>\n

– Otkako su Beljajev i Leonov proveli no\u0107 u \u0161umi okru\u017eeni vukovima, svaka sovjetska i kasnije ruska misija sa sobom nosi oru\u017eje u letjelici.<\/p>\n

Datum lansiranja:<\/strong> 18. o\u017eujka 1965.
\nPosada:<\/strong> Pavel Beljajev, Aleksej Leonov
\nZamjenska posada:<\/strong> Dmitrij \u017dajkin, Jevgenij Krunov
\nTrajanje misije:<\/strong> 1 dan, 2 sata<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svemirska \u0161etnja (eng. EVA \u2013 Extra-vehicular activity), odnosno izlazak astronauta u otvoren svemir, predstavljao je va\u017enu komponentu u budu\u0107em programu Apollo. Program Gemini, kao me\u0111ufaza i platforma za stjecanje iskustva, trebao je \u2013 izme\u0111u ostalog \u2013 nau\u010diti Amerikance kako se kretati i pona\u0161ati po napu\u0161tanju mati\u010dnog broda. Ne \u017eele\u0107i prepustiti . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":224,"featured_media":124,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"image","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[61,156,26,20,153,29,123,35,36,74],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/224"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=123"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/124"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=123"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=123"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=123"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}