{"id":143,"date":"2015-08-01T15:35:53","date_gmt":"2015-08-01T15:35:53","guid":{"rendered":"http:\/\/svemir.geek.hr\/?p=143"},"modified":"2016-04-04T10:11:16","modified_gmt":"2016-04-04T10:11:16","slug":"tiangong-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/tiangong-1\/","title":{"rendered":"Tiangong 1"},"content":{"rendered":"

Tiangong 1<\/strong> <\/em>prva je kineska svemirska postaja, s prvenstvenom svrhom uvje\u017ebavanja spajanja letjelica u orbiti te sekundarnom zada\u0107om da poslu\u017ei kao platforma za vr\u0161enje laboratorijskih eksperimenata.<\/p>\n

Lansiranje svemirske postaje\u00a0bio je logi\u010dan korak u razvoju kineskog svemirskog programa te su najavu lansiranja svemirske ispostave zapadni promatra\u010di o\u010dekivali gotovo od leta Janga Liveja<\/strong>. Slu\u017ebena je najava stigla u drugoj polovici 2008. godine, s procjenom lansiranja tijekom 2010. ili 2011. godine.<\/p>\n

U rujnu 2011. postaja\u00a0je postavljena u orbitu, \u010dime je Kina postala tek tre\u0107a nacija svijeta koja je to u\u010dinila samostalno – jedine zemlje koje su isto to u\u010dinile su Rusija i SAD. Postaja\u00a0je sposobna raditi u autonomnom re\u017eimu bez posade, \u0161to je testirano nakon postavljanja iste u orbitu. Na Zemlju su stigle prve fotografije, analiza sun\u010deva zra\u010denja i analiza gornjih slojeva atmosfere. Postaja\u00a0je opremljena grija\u010dem hrane, kojeg niti jedna prethodna misija nije imala, dok im je za razonodu na raspolaganju laptop namijenjen gledanju filmova i komunikaciji s obitelji.<\/p>\n

Prva letjelica koja se spojila s\u00a0Tiangongom 1<\/em> bio je bespilotni \u0160en\u010dou 8<\/em><\/strong>, testiraju\u0107i sustave za spajanje obje letjelice. U lipnju 2012. uslijedio je \u0160en\u010dou 9<\/em><\/strong> sa tri astronauta, me\u0111u kojima je bila i Liu Jang<\/strong>, prva Kineskinja u svemiru. Kao \u0161to je bio slu\u010daj s prethodnom misijom i \u0160en\u010dou 9<\/em> je izveo dva spajanja s postajom, automatsko i manuelno. Liu Jang je tom prilikom imala posebnu kabinu za higijenu, zvu\u010dno izoliranu od ostatka postaje. Ista je opremljena s ve\u0107om zalihom vode od one namijenjene mu\u0161kom dijelu posade, \u0161to je u skladu s me\u0111unarodnim konvencijama koje definiraju potrebe spolova u svemiru. Posada \u0160en\u010doua 9<\/em> vratila se na Zemlju nakon 13 dana u svemiru.<\/p>\n

Sljede\u0107a misija k Tiangongu 1<\/em> bila je \u0160en\u010dou 10<\/em><\/strong> u lipnju 2013. godine. Ohrabreni uspjehom prethodne misije, za ovu je CNSA (Kineska svemirska agencija) osmislila slo\u017eenije znanstvene eksperimente, uklju\u010duju\u0107i i predavanje fizike studentima na Zemlji, koje je dr\u017eala Vang Japing<\/strong>. Primarni cilj misije bio je daljnje usavr\u0161avanje spajanja dvije letjelice u svemiru, klju\u010dnog preduvjeta za gradnju budu\u0107ih postrojenja. Posada \u0160en\u010doua 10<\/em> napustila je postaju\u00a0i sletjela na Zemlju 15 dana po polijetanju.<\/p>\n

Ovom je misijom okon\u010dana serija posjeta astronauta Tiangongu 1<\/em>, koji se jo\u0161 uvijek nalazi u orbiti. Postaja je trebala biti spu\u0161tena u atmosferu i uni\u0161tena krajem 2013. godine, no takav je scenarij otkazan pod izgovorom kako je ista u izvrsnom stanju i jo\u0161 uvijek prikuplja vrijedne znanstvene podatke. Po\u010detkom 2016. godine izgubljen je kontakt s njom, \u0161to zna\u010di kako \u0107e u dogledno vrijeme bez kontrole u\u0107i u atmosferu i raspasti se. Pritom postoji mogu\u0107nost da krhotine postaje padnu na naseljena podru\u010dja planeta i dovedu u opasnost \u017eivote ljudi.<\/p>\n

Ako Tiangong 1<\/em> uspore\u0111ujemo s Me\u0111unarodnom svemirskom postajom<\/em><\/strong>, rije\u010d je o pravom patuljku – prostor raspolo\u017eiv astronautima na ISS-u 56 puta je ve\u0107eg volumena. \u010cak i u usporedbi s ranim Saljutima<\/em><\/strong>, Tiangong 1<\/em> predstavlja perolaku kategoriju. No valja imati na umu kako je on tek uvod u izgradnju puno ve\u0107e, modularne svemirske postaje\u00a0po uzoru na Mir<\/em> <\/strong>i ISS, a CNSA ka\u017ee da \u0107e veli\u010dinom biti sli\u010dna ameri\u010dkom Skylabu<\/em><\/strong>.<\/p>\n

Zanimljivosti<\/h3>\n

– Automatski sustav za spajanje u orbiti izvedenica je sovjetskog sustava APAS, kojeg su Kinezi toliko unaprijedili, da su na svojoj verziji prijavili petnaest razli\u010ditih patenata.<\/p>\n

– Stanica je iznutra obojana u dvije boje: sme\u0111om bojom donja polovica, a plavom gornja. Cilj takvih li\u010dila\u010dkih zahvata je pomo\u0107i astronautima da se lak\u0161e orijentiraju u beste\u017einskim uvjetima. Sli\u010dnu su praksu provodili Sovjeti na Saljutu 3<\/em><\/strong>.<\/p>\n

– Za potrebe prvog tv-prijenosa s Tiangonga 1<\/em>, Liu Jang je bilo dopu\u0161teno (mo\u017eda i savjetovano) ponijeti ne\u0161to kozmetike sa sobom u svemir.<\/p>\n

Datum lansiranja:<\/strong> 29. rujna 2011.
\nDimenzije:<\/strong> 10×3,5 m
\nVolumen:<\/strong> 15 m3
\nPerigej\/apogej\/inklinacija:<\/strong> 351\/359 km\/42,8\u02da<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tiangong 1 prva je kineska svemirska postaja, s prvenstvenom svrhom uvje\u017ebavanja spajanja letjelica u orbiti te sekundarnom zada\u0107om da poslu\u017ei kao platforma za vr\u0161enje laboratorijskih eksperimenata. Lansiranje svemirske postaje\u00a0bio je logi\u010dan korak u razvoju kineskog svemirskog programa te su najavu lansiranja svemirske ispostave zapadni promatra\u010di o\u010dekivali gotovo od leta Janga . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":224,"featured_media":144,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"image","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[131,176,175,137,165,174,142,159,166,173,177],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/224"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=143"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/144"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=143"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=143"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=143"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}