{"id":149,"date":"2015-08-06T20:46:16","date_gmt":"2015-08-06T20:46:16","guid":{"rendered":"http:\/\/svemir.geek.hr\/?p=149"},"modified":"2015-08-06T20:46:16","modified_gmt":"2015-08-06T20:46:16","slug":"saljut-7","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/saljut-7\/","title":{"rendered":"Saljut 7"},"content":{"rendered":"

Saljut 7<\/strong> <\/em>(DOS-6) bila je posljednja svemirska postaja\u00a0iz ove klase, lansirana u svemir 1982. godine s kozmodroma Bajkonur. Gotovo identi\u010dna prethodniku, Saljutu 6<\/em><\/strong> (bila je, zapravo, njegova rezervna varijanta), mogla je udomiti dva do \u0161est kozmonauta.<\/p>\n

Na postaju\u00a0su u dva navrata pristale bespilotne letjelice Kosmos<\/em> <\/strong>(zapravo preimenovani TKS originalno namijenjen programu Almaz<\/em><\/strong>), \u010dime je radni prostor pro\u0161iren sa standardnih 90 na \u010dak 140 kubi\u010dnih metara. Manja, ali svejedno bitna pobolj\u0161anja kao \u0161to su hladnjak za svje\u017eu hranu sa Zemlje, ultraljubi\u010dasta svjetla za eliminaciju plijesni, stalna mogu\u0107nost kori\u0161tenja tople vode (na predhodnim postajama\u00a0kozmonauti su imali ograni\u010denu uporabu iste) te bolja rasvjeta \u010dinili su boravak na stanici znatno ugodnijim iskustvom.<\/p>\n

Ve\u0107 je prva posada, Anatolij Berezovoj<\/strong> i Valentin Lebedev<\/strong>, 1982. godine postavila novi rekord u du\u017eini boravka u svemiru, borave\u0107i na stanici 211 dana. Ondje\u00a0je boravilo i nekoliko kozmonauta programa Interkosmos<\/em><\/strong>, a prvi me\u0111u njima bio je Jean-Loup Chr\u00e9tien<\/strong>, tako\u0111er i prvi Francuz u svemiru. Saljut 7<\/em> je udomio i Svetlanu Savickaju<\/strong>, drugu \u017eenu u svemiru, koja je dva puta boravila ondje. Tijekom svog drugog posjeta postaji\u00a0u srpnju 1984. godine iza\u0161la je u svemirsku \u0161etnju, postav\u0161i tako prva \u017eena koja je to u\u010dinila.<\/p>\n

Fokus znanstvenih istra\u017eivanja bio je na medicini. Sve du\u017ei boravak u svemiru (najdu\u017ee su na Saljutu 7 <\/em>boravili Kizim<\/strong>, Solavjov<\/strong> i Atkov<\/strong>, 236 dana) omogu\u0107io je sjajan uvid u pona\u0161anje ljudskog organizma u beste\u017einskom stanju te razvoj odgovaraju\u0107ih mjera za suzbijanje \u0161tetnih u\u010dinaka istog. Kao i prethodnici, Saljut 7<\/em> imao je teleskope kojima se mjerio intenzitet i izvor x-zraka iz svemira te promatrala Zemlja.<\/p>\n

Saljut 7<\/em> je u dva navrata pretrpio ozbiljne kvarove, koji su mogli onesposobiti postaju\u00a0prije predvi\u0111enog vijeka trajanja. Prvo je 1983. pukla cijev za dovod goriva iz rezervoara u pogonske motore, za \u010diji je popravak bio potreban dolazak dvije nove posade. Drugi se veliki kvar dogodio 1985., kad je na postaji\u00a0\u2013 u vrijeme kada je bila nenastanjena \u2013 do\u0161lo do nestanka elektri\u010dne energije. Poslana je nova posada koja je presrela postaju\u00a0u orbiti, ru\u010dno se spojila s njom (zbog nestanka energije nije radio sustav za automatsko spajanje) te izvr\u0161ila popravke. Ispostavilo se da je do nestanka energije do\u0161lo zbog kvara na senzoru koji je odre\u0111ivao kada baterije stanice trebaju punjenje.<\/p>\n

Posljednja misija na Saljut 7<\/strong> dogodila se u svibnju 1986. godine, kada je na njega pristao Sojuz T-15<\/a><\/em><\/strong>. Ovaj je je zbog politi\u010dkog pritiska prvo pristao na Mir<\/a><\/strong><\/em>, lansiran tri mjeseca ranije. Budu\u0107i da su se na Saljutu 7<\/em> u to vrijeme odvijali za Sovjetsku akademiju nauka bitni eksperimenti koji su zahtijevali prisutnost ljudi (postaja\u00a0je u to vrijeme bila nenastanjena), izveden je do tada nevi\u0111en manevar: Sojuz T-15<\/em> je napustio Mir<\/em>\u00a0te pristao na Saljut 7<\/em>. Ondje je posada dovr\u0161ila sve radove, te prikupila dio opreme i vratila se nazad na Mir<\/em>.<\/p>\n

U kolovozu iste godine na Saljut 7<\/em> je pristao bespilotni Kosmos 1686<\/em>, pomo\u0107u \u010dijih motora je podignut na visinu od 475 km. Ondje je postaja\u00a0trebala ostati sve do 1994. godine i \u010dekati dovr\u0161etak izgradnje Burana<\/strong><\/em>, kojem bi Saljut 7<\/em> poslu\u017eio za testiranje sustava za spajanje u orbiti. Zbog nepredvi\u0111eno jake sun\u010deve aktivnosti orbita postaje\u00a0je vremenom opala, pa se po\u010detkom 1991. sru\u0161ila na Zemlju.<\/p>\n

Zanimljivosti<\/h3>\n

– Sovjeti su 1984. \u017eeljeli poslati kozmonauta starije dobi u svemir, a izbor je pao na Konstantina Feoktistova<\/strong>, veterana iz misije Voshod<\/a><\/strong>, koji je u to doba imao 58 godina. Od plana se odustalo jer se Feoktistov u me\u0111uvremenu razbolio, a ideju su kasnije ostvarili Amerikanci, poslav\u0161i 1998. u svemir 77-godi\u0161njeg Johna Glenna<\/strong>.<\/p>\n

Datum lansiranja:<\/strong> 19. travnja 1982.
\nDimenzije:<\/strong> 16\u00d74 m
\nVolumen:<\/strong> 90 m3
\nTrajanje misije:<\/strong> 8 godina,10 mjeseci
\nKraj misije:<\/strong> 7. velja\u010de 1991.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Saljut 7 (DOS-6) bila je posljednja svemirska postaja\u00a0iz ove klase, lansirana u svemir 1982. godine s kozmodroma Bajkonur. Gotovo identi\u010dna prethodniku, Saljutu 6 (bila je, zapravo, njegova rezervna varijanta), mogla je udomiti dva do \u0161est kozmonauta. Na postaju\u00a0su u dva navrata pristale bespilotne letjelice Kosmos (zapravo preimenovani TKS originalno namijenjen . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":224,"featured_media":150,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"image","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[164,178,158,65,137,169,165,179,159,35],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/224"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=149"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/150"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=149"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=149"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=149"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}