{"id":160,"date":"2015-08-10T08:54:16","date_gmt":"2015-08-10T08:54:16","guid":{"rendered":"http:\/\/svemir.geek.hr\/?p=160"},"modified":"2015-08-10T08:54:16","modified_gmt":"2015-08-10T08:54:16","slug":"saljut-2almaz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/saljut-2almaz\/","title":{"rendered":"Saljut 2\/Almaz"},"content":{"rendered":"

Vodstvo Sovjetskog Saveza bilo je svjesno kako je utrka u svemiru sa Sjedinjenim Dr\u017eavama izgubljena davno prije misije\u00a0Apollo 11<\/a><\/em><\/strong>. Sergeju Koroljevu<\/strong> situacija je bila jasna jo\u0161 1965. godine, iako su on i ostali sovjetski znanstvenici i in\u017eenjeri poku\u0161ali do samog kraja odr\u017eati korak sa zahuktalim Amerikancima. Jedna od stvari u kojim su nakon 1969. mogli nadvisiti suparnika bila je izgradnja svemirske postaje, no pri\u010da o njoj po\u010dinje nekoliko godina ranije.<\/p>\n

Konstruktorski biro OKB-1 (dana\u0161nja RKK Energia), kojem je na \u010delu bio Koroljev, bio je sredi\u0161nji sovjetski biro za konstrukciju i izradu raketa i svemirskih letjelica. Postojali su i drugi biroi, no manjeg zna\u010daja i utjecaja. Jedan od takvih bio je OKB-52\u00a0kojom je ravnao\u00a0Vladimir \u010celomej<\/strong>. Za razliku od SAD-a, \u010diji su svi kapaciteti bili pod NASA-inom kapom, u SSSR-u je vladala nezdrava konkurencija izme\u0111u ova dva biroa za financijskim sredstvima.<\/p>\n

Zbog uspjeha Sputnjika<\/em> <\/strong>i Vostoka<\/a><\/em><\/strong>, Koroljev i njegov biro bili su nedodirljivi. \u010celomej se stoga morao okrenuti drugim izvorima financiranja, pa je 1963. godine predlo\u017eio izgradnju vojne svemirske stanice OPS (Orbitalno pilotirana stanica), kodne oznake Almaz<\/em><\/strong>. Kako su Sjedinjene Dr\u017eave u to vrijeme bile u zaostatku za SSSR-om, ideja je do\u010dekana prili\u010dno mlako.<\/p>\n

Kolo sre\u0107e se okrenulo kada je ameri\u010dki predsjednik Lyndon B. Johnson<\/strong> 1965. naru\u010dio MOL (Manned Orbital Laboratory), vojnu postaju sa svrhom \u0161pijuniranja hladnoratovskih suparnika. SSSR promptno donosi odluku o izgradnji iste takve postaje, a zbog preoptere\u0107enosti OKB-1 lunarnim programom i cijelim nizom drugih zadataka (istovremeno su radili i sonde programa Luna<\/strong>, Mars<\/strong>, Venera<\/strong><\/em> i druge), teret pada na \u010celomeja i OKB-52, koji iz naftalina izvla\u010di svoj OPS.<\/p>\n

Dok je javnost bila zabavljena lunarnim programima obje nacije, \u010celomej je u sjeni radio na Almazu<\/em>. Postaja je trebala biti lansirana najkasnije 1971. godine i udomiti tri kozmonauta na razdoblje od dva do tri mjeseca. Uz operativni vijek od dvije godine bila bi gotovo trajno nastanjena – iznimka bi bila tek za vrijeme izmjene posade.<\/p>\n

Isprva je planirano da posada ide zajedno s Almazom<\/em> u svemir, \u010dime je izbjegnut razvoj sustava sa spajanje u svemiru. Isti, naime, nije niti postojao u to vrijeme, a prvi su ga razvili i usvojili Amerikanci tijekom programa Gemini<\/em><\/a><\/strong>.<\/p>\n

Naknadno je odlu\u010deno da se postaja i posada lansiraju odvojeno, jer je te\u0161ka letjelica s posadom umanjivala korisni vojni i znanstveni teret. Ova odluka omogu\u0107ila je Almazu<\/em> da naraste u smislu mase, te pru\u017eila mogu\u0107nost da je posjeti vi\u0161e posada od jedne. Ovo je tako\u0111er zna\u010dilo da je sav teret potreban za pojedinu misiju mogao biti lansiran zajedno s posadom, \u0161to je otvorilo dodatni prostor za korisni teret na Almazu<\/em>.<\/p>\n

Zbog niza tehni\u010dkih pote\u0161ko\u0107a i podmetanja \u010celomejevih politi\u010dkih protivnika, OPS-1 je umjesto 1971. lansiran tek dvije godine kasnije, a i to – zbog tajnosti projekta – pod imenom Saljut 2<\/em><\/strong>. Prema stanici su trebali poletjeti dva kozmonauta, Pavel Popovi\u010d<\/strong> i Jurij Artjukin<\/strong>, no misija je otkazana zbog neo\u010dekivanog kvara. Iako je lansiranje i postavljanje u orbitu pro\u0161lo besprijekorno, trinaesti dan po polijetanju kontrola na Zemlji registrirala je pad tlaka unutar postaje. Ispostavilo se kako je u svemiru eksplodirao tre\u0107i stupanj rakete koji je dostavio OPS-1 u orbitu, a \u0161rapnel nastao prilikom eksplozije pogodio je postaju i probio joj trup, u\u010diniv\u0161i je nenastanjivom. U javnost je pu\u0161ten glas kako je stanica izvr\u0161ila svoju misiju i bit \u0107e sru\u0161ena na Zemlju, a istina je otkrivena tek 1985. godine.<\/p>\n

Datum lansiranja:<\/strong> 3. travnja 1973.
\nDimenzije:<\/strong> 14×4 m
\nVolumen:<\/strong> 99 m3
\nPerigej\/apogej:<\/strong> 257\/278 km
\nKraj misije:<\/strong> 28. svibnja 1973.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vodstvo Sovjetskog Saveza bilo je svjesno kako je utrka u svemiru sa Sjedinjenim Dr\u017eavama izgubljena davno prije misije\u00a0Apollo 11. Sergeju Koroljevu situacija je bila jasna jo\u0161 1965. godine, iako su on i ostali sovjetski znanstvenici i in\u017eenjeri poku\u0161ali do samog kraja odr\u017eati korak sa zahuktalim Amerikancima. Jedna od stvari u . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":224,"featured_media":161,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"image","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[164,61,111,20,153,165,159,82,74],"class_list":["post-160","post","type-post","status-publish","format-image","has-post-thumbnail","hentry","category-svemirske-postaje","tag-almaz","tag-apollo","tag-apollo-11","tag-gemini","tag-koroljev","tag-saljut","tag-sojuz","tag-sputnjik","tag-vostok","post_format-post-format-image","clearfix"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/224"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=160"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/161"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=160"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=160"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}