{"id":184,"date":"2015-08-15T20:39:06","date_gmt":"2015-08-15T20:39:06","guid":{"rendered":"http:\/\/svemir.geek.hr\/?p=184"},"modified":"2015-08-15T20:39:06","modified_gmt":"2015-08-15T20:39:06","slug":"voyager-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/voyager-1\/","title":{"rendered":"Voyager 1"},"content":{"rendered":"<p>Sredinom 1960-ih u NASA-i je izra\u010dunato kako \u0107e se vanjski planeti sun\u010deva sustava krajem 1970-ih na\u0107i u ravnini, \u0161to je doga\u0111aj koji se javlja jednom u 176 godina. Taj rijedak fenomen pru\u017eio je priliku da se planet <strong>Jupiter<\/strong> iskoristi kao gravitacijska pra\u0107ka kojom bi se svemirske sonde usmjerile k ostalim planetima vanjskoga sustava &#8211; <strong>Saturnu<\/strong>, <strong>Uranu<\/strong>, <strong>Neptunu<\/strong> i <strong>Plutonu<\/strong>. U tu su svrhu izgra\u0111ene dvije letjelice, <strong><em>Voyager 1<\/em> <\/strong>i <em><strong>Voyager 2<\/strong><\/em>.<\/p>\n<p><em>Voyager 1<\/em> lansiran je u rujnu 1977. godine sa zadatkom istra\u017eivanja Jupitera i Saturna. Do Jupitera, koji se nalazi na pet puta ve\u0107oj udaljenosti od Sunca nego Zemlja, stigao je u travnju 1979. godine, \u0161alju\u0107i na Zemlju podatke i fotografije nikad prije vi\u0111ene.<\/p>\n<p>Otkrio je kako i Jupiter, ba\u0161 kao i Saturn, ima prstenove, no puno blje\u0111e. Intrigantne slike stigle su prilikom promatranja mjeseca\u00a0<strong>Europa<\/strong>, za koji je zaklju\u010deno kako je prekriven ledom ispod kojeg mo\u017eda le\u017ee oceani teku\u0107e vode.<\/p>\n<p>Njegovo najve\u0107e otkri\u0107e predstavljala je vulkanska aktivnost na mjesecu <strong>Ilja<\/strong>, prva takva otkrivena na nekom tijelu solarnog sustava osim Zemlje. Prolazak pokraj Jupitera iskori\u0161ten je i za prou\u010davanje ostalih mjeseca &#8211; otkrivena su pritom dva nova &#8211; magnetnog polja i sna\u017ene radijacije, ve\u0107 uo\u010dene ranijim preletom sonde <strong><em>Pioneer 10<\/em><\/strong>.<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i Jupiterovoj gravitaciji, <em>Voyager 1<\/em> sna\u017eno je odba\u010den k Saturnu, koji se nalazi na dvostruko ve\u0107oj udaljenosti od Sunca nego\u00a0Jupiter. Ondje je stigao u studenom 1980. godine, \u0161alju\u0107i na Zemlju podatke o najljep\u0161em planetu na\u0161ega sustava. Prvotno je planirano da <em>Voyager 1<\/em> iskoristi Saturnovu gravitaciju za put k Plutonu, no ranije otkri\u0107e atmosfere na <strong>Titanu<\/strong> donijelo je krupnu promjenu plana: otkazana je misija k Plutonu, a <em>Voyager 1<\/em> je umjesto toga upu\u0107en k Titanu kako bi ga detaljnije ispitao. Na\u017ealost, ispostavilo se kako njegovi instrumenti ne mogu probiti Titanov debeli plinoviti omota\u010d &#8211; fotografije su pokazivale samo naran\u010dastu izmaglicu, ostavljaju\u0107i astronomima da sve do dolaska sonde <em><strong>Huygens<\/strong> <\/em>naga\u0111aju \u0161to se nalazi ispod.<\/p>\n<p>Prelet pokraj Titana odnio je<em> Voyager 1<\/em> daleko od ostalih planeta. Kre\u0107u\u0107i se brzinom od 17 kilometara u sekundi postao je najudaljenija sonda ikad upu\u0107ena u svemir &#8211; trenutno se nalazi 125 astronomskih jedinica (1 AJ=150 milijuna km) daleko od Zemlje. Ilustracije radi, podaci od Zemlje prema sondi putuju punih 17 sati.<\/p>\n<p><em>Voyager 1<\/em> jo\u0161 je uvijek aktivan i \u0161alje podatke, \u0161to \u0107e potrajati do 2025. godine kada \u0107e iscrpiti zalihe radioaktivnog goriva. NASA je u rujnu 2013. objavila kako je sonda dosegnula podru\u010dje ispunjeno me\u0111uzvjezdanom tvari.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sredinom 1960-ih u NASA-i je izra\u010dunato kako \u0107e se vanjski planeti sun\u010deva sustava krajem 1970-ih na\u0107i u ravnini, \u0161to je doga\u0111aj koji se javlja jednom u 176 godina. Taj rijedak fenomen pru\u017eio je priliku da se planet Jupiter iskoristi kao gravitacijska pra\u0107ka kojom bi se svemirske sonde usmjerile k ostalim . . . <a class=\"readmore-link\" href=\"https:\/\/geek.hr\/svemir\/voyager-1\/\">Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":224,"featured_media":186,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"image","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[203,202,118,195,196],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/224"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=184"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/184\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/186"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}