Kad je po\u010detkom 1990-ih NASA po\u010dela razvijati svoj prvi rover za Mars, morala je voditi ra\u010duna i o aspektima koji nisu imali nikakve veze sa svrhom takve ekspedicije: bilo je to doba kad je predsjednik Clinton sedam godina za redom rezao NASA-in prora\u010dun, pa su in\u017eenjeri morali biti prili\u010dno kreativni u dizajniranju misije. Dobili su u zadatak poslati robota na Mars sa \u0161to manje utro\u0161ena novca (NASA, uvijek politi\u010dki korektna, \u0161krtost politi\u010dara naziva \u201ccost-effective strategy\u201d), a istovremeno polu\u010diti \u0161to vi\u0161e uspjeha kako bi obuzdala smanjenje sredstava i, uz malo sre\u0107e, negativan trend okrenula u drugom smjeru.<\/p>\n
\u017dele\u0107i privu\u0107i interes javnosti za misiju i op\u0107enito svemirska istra\u017eivanja, NASA je nekoliko godina ranije raspisala natje\u010daj za ime rovera. Pobijedila je dvanaestogodi\u0161nja djevoj\u010dica, predlo\u017eiv\u0161i da se rover imenuje po Sojourner<\/strong> Truth<\/strong>, \u017eeni koja je bila istaknuti borac protiv rasizma i za prava \u017eena iz vremena ameri\u010dkog Gra\u0111anskog rata.<\/p>\n Kao \u0161to je re\u010deno, u misiji su kori\u0161tene neke inovativne ideje: Mars Pathfinder<\/strong> <\/em>direktno je u\u0161ao u Marsovu atmosferu (ne ulaze\u0107i prethodno u orbitu, kao \u0161to je to bio slu\u010daj sa sondama Viking<\/strong><\/em>), slu\u017ee\u0107i se padobranom da bi usporio prolazak kroz istu. Osam sekundi prije slijetanja uklju\u010dili su se veliki zra\u010dni jastuci, \u010dija je zada\u0107a bila dodatno ubla\u017eiti pad. Nakon nekoliko minuta tumbanja i prevrtanja po stjenovitom tlu sonda se napokon zaustavila, a zra\u010dni jastuci ispuhali. Iz Pathfindera<\/em> je tada na povr\u0161inu iza\u0161ao Sojourner<\/em><\/strong>, prvi operativni rover na Marsu.<\/p>\n Te\u017eak tek 10,5 kg, bio je opremljen instrumentima za mjerenje svojstava Marsova tla i kemijsku analizu stijenja. Imao je i tri kamere, koje su operaterima slu\u017eile za usmjeravanje rovera. Pre\u0161ao je ukupno oko stotinu metara, nikad se ne udaljavaju\u0107i vi\u0161e od dvanaest metara od Pathfindera<\/em>.<\/p>\n Dok se Sojourner<\/em> kretao okolinom i analizirao tlo i kamenje, Pathfinder<\/em> je fotografirao nebo na Marsu, okolinu te slu\u017eio kao relej za prijenos informacija sa Sojournera<\/em> k Zemlji.<\/p>\n Rezultati ove misije pokazali su kako je Mars u pro\u0161losti imao znatno druga\u010diju, Zemlji relativno sli\u010dnu atmosferu i klimu te da je voda vjerojatno postojala na povr\u0161ini u teku\u0107em stanju. Kontakt s Pathfinderom<\/em> i Sojournerom<\/em> je prekinut u rujnu 1997. godine, kada je Pathfinder<\/em> iscrpio svoje baterije.<\/p>\n – Iako je prvi operativni, Sojourner<\/em> nije i prvi rover na Marsu. U studenom 1971. godine SSSR je na Mars poslao misiju Mars 2<\/em><\/strong>, koja se sastojala od orbitera i rovera. Zbog kvara na ra\u010dunalu, sonda s roverom se razbila o povr\u0161inu planeta. Mjesec dana poslije pristigao je Mars 3<\/em> <\/strong>(istovjetan prethodniku), \u010dija se sonda s roverom Prop-M<\/strong> <\/em>meko spustila na Mars. No to je bilo sve od ove misije: zbog nikad razja\u0161njenog kvara na sondi, izgubljena je veza s roverom i ovaj nikad nije iza\u0161ao na povr\u0161inu.<\/p>\n Ime misije:<\/strong> Mars Pathfinder\/Sojourner Kad je po\u010detkom 1990-ih NASA po\u010dela razvijati svoj prvi rover za Mars, morala je voditi ra\u010duna i o aspektima koji nisu imali nikakve veze sa svrhom takve ekspedicije: bilo je to doba kad je predsjednik Clinton sedam godina za redom rezao NASA-in prora\u010dun, pa su in\u017eenjeri morali biti prili\u010dno kreativni . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":224,"featured_media":366,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"image","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[225,233,136,227,231],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/224"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=250"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/366"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Zanimljivosti<\/h3>\n
\nDatum slijetanja:<\/strong> 4. srpnja 1997.
\nKraj misije:<\/strong> 27. rujna 1997.
\nTrajanje misije:<\/strong> 83 dana<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"