{"id":39,"date":"2015-07-20T16:17:10","date_gmt":"2015-07-20T16:17:10","guid":{"rendered":"http:\/\/svemir.geek.hr\/?p=39"},"modified":"2015-07-23T16:17:34","modified_gmt":"2015-07-23T16:17:34","slug":"gemini-ix-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/gemini-ix-a\/","title":{"rendered":"Gemini IX-A"},"content":{"rendered":"

Posadu koja je trebala poletjeti u ovoj misiji \u010dinili su Eliott See<\/strong> i Charles Bassett<\/strong>, no obojica su poginula u zrakoplovnoj nesre\u0107i u velja\u010di 1966. godine. Nesretnog su dana\u00a0poletjeli iz Houstona k St. Louisu, u inspekciju kapsule koja se sastavljala u McDonnellovoj tvornici. Zbog lo\u0161ih vremenskih uvjeta See je ili krivo procijenio visinu ili je izgubio orijentaciju, zabiv\u0161i se zrakoplovom u zgradu u kojoj se sastavljala letjelica koja je njega i Basseta trebala odnijeti u svemir. Tom Stafford<\/strong> i Eugene Cernan<\/strong> tako su promaknuti iz zamjenske\u00a0u prvu posadu letjelice, a njihova zamjenska posada postali su Lovell<\/strong> i Aldrin<\/strong>, planirani kao zamejnska\u00a0posada misije Gemini XI<\/em><\/strong>.<\/p>\n

Glavna zada\u0107a ove misije bila je ista kao i ona u prethodnoj: spajanje sa svemirskom platformom Agena<\/em> <\/strong>i izvo\u0111enje svemirske \u0161etnje. Lansiranje Agene<\/em> nije uspjelo, pa je u svemir lansirana ATDA (Augmented Target Docking Adapter). ATDA nije bila ni\u0161ta drugo doli prednja spojna sekcija Agene<\/em>, ali bez motora za manevriranje u orbiti i tanka sa gorivom.<\/p>\n

Prvo lansiranje misije Gemini IX-A (dodano je prvo slovo abecede kako bi se istaknula promjena posade) bilo je neuspje\u0161no: tri minute prije lansiranja do\u0161lo je do prekida komunikacije izme\u0111u Geminijevih ra\u010dunala sa onima u kontroli leta, stoga je lansiranje otkazano. Drugi poku\u0161aj protekao je bez ikakvih problema, pa su se Stafford i Cernan napokon na\u0161li u orbiti. No, ondje su ih do\u010dekali problemi: prvo se nisu mogli spojiti sa ATDA-om jer se na njoj jo\u0161 nalazio za\u0161titni omota\u010d, \u010dija je funkcija za\u0161tita spojne sekcije prilikom lansiranja. Iako se nisu mogli spojiti sa platformom, odlu\u010dili su manevrirati u njenoj blizini.<\/p>\n

Sljede\u0107i veliki problem uslijedio je po\u010detkom tre\u0107eg dana misije. Cernan je iza\u0161ao u svemirsku \u0161etnju (Extra-Vehicular Activity – EVA), koja je trebala potrajati 167 minuta \u2013 pune dvije orbite oko Zemlje. Tijekom boravka izvan letjelice imao je za zada\u0107u testirati tzv. Astronautsku manevarsku jedinicu (Astronaut Maneuvering Unit – AMU), koja je omogu\u0107avala astronautima samostalno kretanje u svemiru.<\/p>\n

Tek \u0161to je iza\u0161ao, zapao je u sli\u010dne probleme kakve je imao Aleksej Leonov<\/strong> prilikom svoje EVA-e: odijelo mu se tako napuhalo da ga je te\u0161ko mogao savijati u laktovima i ramenima. Krenuo je prema zadnjem dijelu letjelice gdje se nalazio AMU. Kako na brodovima\u00a0ovog tipa\u00a0<\/em>nije bilo nikakvih mjesta predvi\u0111enih da se astronaut u EVA-i za njih dr\u017ei, Cernan nije imao nikakvo upori\u0161te tijekom kretanja, pa je svaki njegov pokret za posljedicu imao nekontroliranu vrtnju i kretanje u svim pravcima osim onog \u017eeljenog. \u010cak mu je i konopac\u00a0kojim je bio vezan za letjelicu predstavljala smetnju, jer se u nekoliko navrata zapetljao u nju.<\/p>\n

Dok je stigao do AMU-a ve\u0107 je bio potpuno iscrpljen, a da nevolja bude ve\u0107a, zamaglio mu se i vizir. U dogovoru izme\u0111u zemaljske kontrole, Stafforda i njega testiranje AMU-a je otkazano, a Cernan se imao vratiti nazad u letjelicu. Povratak se pokazao jednakom avanturom kao i dolazak do AMU-a: a uslijed velikog napora, vizir mu se potpuno zamaglio, zbog \u010dega nije doslovno ni\u0161ta vidio. Nekako je uspio do\u0107i do ulaza u letjelicu, gdje ga je Stafford zgrabio za noge i uvukao unutra. Tada je ustanovio da se poklopac kabine zaglavio, a on, zbog zamagljena vizora, nije mogao vidjeti \u0161to je zapelo. U pomo\u0107 je opet prisko\u010dio Stafford, pa su zajedni\u010dkim snagama uspjeli zatvoriti tvrdoglava vrata.<\/p>\n

Tijekom 45. orbite i nakon puna tri dana u svemiru uklju\u010dili su retro-rakete i spustili se u atmosferu. Spustili su se samo 700 m dalje od planiranog mjesta slijetanja, te su se ubrzo na\u0161li na palubi broda USS Wasp<\/em>. Nakon ove misije i problema koji su nastali tijekom nje, osnovano je povjerenstvo \u010dija je zada\u0107a bila procjena ciljeva svake misije, odnosno jesu\u00a0li ciljevi misije realno postavljeni i mogu li donijeti direktnu korist programu Apollo<\/em><\/strong>. Jedan od gubitnika nove politike bio je AMU od kojeg nije bilo nikakve koristi za Apollo<\/em>, stoga je isklju\u010den iz sljede\u0107ih misija.<\/p>\n

Zanimljivosti<\/h3>\n

– Pogibija Seeja i Basseta je za Aldrina zna\u010dila da \u0107e u svemir i\u0107i u misiji Gemini XII<\/em><\/strong>, a ne u Gemini XIV<\/em><\/strong>, kasnije otkazanoj. Letom u programu Gemini<\/em> Aldrin je postao ozbiljan kandidat za nadolaze\u0107i Apollo<\/em>, \u0161to je kulminiralo misijom Apollo 11<\/em><\/strong>, kad je Aldrin postao drugi \u010dovjek koji je hodao Mjesecom.<\/p>\n

– AMU je prete\u010da MMU-a, (Manned Maneuvering Unit), koji se u nekoliko navrata koristio na raketoplanima.<\/p>\n

– Astronauti su za slu\u010dajeve nevolja prilikom EVA-e imali jasnu naredbu: ukoliko do\u0111e do bilo kakvih problema koji ugro\u017eavaju misiju, astronaut u EVA-i mora se odvojiti od letjelice kako ne bi do\u0161lo do gubitka drugog astronauta i broda. Stafford je kasnije izjavio da bi radije riskirao povratak sa Cernanom jo\u0161 uvijek vezanim za kapsulu – iako bi to zna\u010dilo sigurnu smrt za obojicu – nego \u00a0se vratiti bez njega.<\/p>\n

Datum lansiranja:<\/strong> 3. svibnja 1966.
\nPosada:<\/strong> Thomas Stafford, Eugene Cernan
\nZamjenska posada:<\/strong> James A. Lovell, Edwin Aldrin
\nPerigej\/apogej\/inklinacija:<\/strong> 158\/267 km\/28,9\u00b0
\nTrajanje misije:<\/strong> 3 dana<\/p>\n

Naslovnica: NASA<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posadu koja je trebala poletjeti u ovoj misiji \u010dinili su Eliott See i Charles Bassett, no obojica su poginula u zrakoplovnoj nesre\u0107i u velja\u010di 1966. godine. Nesretnog su dana\u00a0poletjeli iz Houstona k St. Louisu, u inspekciju kapsule koja se sastavljala u McDonnellovoj tvornici. Zbog lo\u0161ih vremenskih uvjeta See je ili . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":224,"featured_media":40,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"image","meta":{"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[24,51,52,49,50,34],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/224"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/40"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=39"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=39"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}