{"id":57,"date":"2015-07-24T18:47:06","date_gmt":"2015-07-24T18:47:06","guid":{"rendered":"http:\/\/svemir.geek.hr\/?p=57"},"modified":"2015-07-24T18:47:06","modified_gmt":"2015-07-24T18:47:06","slug":"aurora-7","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/aurora-7\/","title":{"rendered":"Aurora 7"},"content":{"rendered":"

Mercury-Atlas 7<\/strong><\/em>\u00a0druga je misija s posadom u kojoj se koristila raketa Atlas<\/em>. Lansirana je iz Cape Canverala u svibnju 1962. godine te je bila prva ameri\u010dka misija uop\u0107e posve\u0107ena isklju\u010divo znanstvenim eksperimentima \u2013 pona\u0161anju teku\u0107ine u beste\u017einskom stanju, fotografiranju Zemlje, promatranje metereolo\u0161kih fenomena i sli\u010dno. Uvedena su odre\u0111ena pobolj\u0161anja kako bi se izbjegli problemi iz prethodnih misija, kao i dodatna oprema potrebna za izvo\u0111enje spomenutih eksperimenata.<\/p>\n

Osim znanstvenog dijela\u00a0sam let nije nudio ni\u0161ta nova: bio je zapravo ponovljeni Mercury-Atlas 6<\/em><\/strong>\u00a0jer su konstruktori htjeli biti sigurni u izdr\u017eljivost kapsule, kako bi je poslali na znatno dugotrajniju misiju od tri orbite. Me\u0111utim, ono \u0161to je trebala biti lagano odra\u0111ena misija, pretvorilo se u strahovanje za \u017eivot astronauta. Sustav za upravljanje – to\u010dnije, njegovi \u017eiroskopi – poludjeli su prakti\u010dki od trenutka zauzimanja stabilne orbite. Slali su brodskom ra\u010dunalu krive podatke o polo\u017eaju letjelice, na \u0161to se ovaj zaglavio u petlju i po\u010deo nasumi\u010dno paliti potisnike da ispravi gre\u0161ku koje zapravo nije niti bilo. Kako Aurora 7<\/em> ne bi ostala bez goriva u ovako ranoj fazi leta, upravljanje je preba\u010deno na astronauta. I tada, zapravo, po\u010dinju pravi problemi.<\/p>\n

Scott Carpenter<\/strong> o\u010digledno je bio impresioniran onim \u0161to je vidio nakon \u0161to je dospio u svemir, te je stalno kontrolu na Zemlji zasipao opisima Zemlje i njezinih ljepota. Po\u010deo je okretati letjelicu kako bi imao bolji pogled, nemilice tro\u0161e\u0107i gorivo – ve\u0107 po isteku prve orbite Carpenter je “obrijao” gotovo tre\u0107inu zalihe goriva. Zemaljska kontrola poku\u0161ala ga je primiriti i naredila mu da prestane tro\u0161iti gorivo. Carpenter se, izgleda, nije obazirao na savjete, jer je do po\u010detka tre\u0107e, posljednje orbite potro\u0161io dodatnih dvadesetak posto goriva.<\/p>\n

Za spu\u0161tanje broda klase Mercury<\/em> iz svemira potrebno je minimalno 40% goriva u njegovim rezervoarima kako bi ga se postavilo u odgovaraju\u0107i polo\u017eaj, te pogurnulo nazad u atmosferu. Carpenter, koji je orbitu ranije ignorirao signalizaciju o niskoj razini goriva tako \u0161to je zalijepio komad ljepljive vrpce preko nje, bio je na donjoj granici potrebnoj za povratak i ako dospije do povr\u0161ine, to \u0107e biti doslovno na isparavanjima.<\/p>\n

Kako brodsko ra\u010dunalo, zbog ranije spomenutog kvara na \u017eiroskopima, nije moglo samo poravnati letjelicu, sve je bilo na Carpenteru. Kontrola na Zemlji bila je toliko zabrinuta da \u0107e usijana glava u orbiti ne\u0161to u\u010diniti krivo, da je postavila Alana Sheparda<\/strong> da svojeglavog pilota u Aurori 7<\/em> provede korak po korak kroz cijeli proces manualnog spu\u0161tanja letjelice. Shepard je svoj dio posla odradio besprijekorno, no Carpenter je teoriju tako traljavo proveo u praksu da je sletio \u010dak 400 km dalje od planiranog mjesta.<\/p>\n

Carpenter je obavije\u0161ten je kako spasila\u010dkim ekipama treba barem sat ili dva da do\u0111u do njega i nare\u0111eno mu je da ih sa\u010deka unutar kapsule, koja je plutala u vodi. Poslu\u0161an kao i tijekom cijele dotada\u0161nje misije, Carpenter je iza\u0161ao iz kapsule \u010dim se uvjerio da je more dovoljno mirno. Za\u010du\u0111uju\u0107e, Carpenter je tek po povratku u Cape Canaveral shvatio kakve je sve budala\u0161tine izveo tijekom misije. Ispri\u010dao se i ponudio preuzeti svu krivnju na sebe, no ponuda je odbijena: Americi trebaju heroji i Carpenter \u0107e biti heroj. Za sve probleme okrivit \u0107e se isklju\u010divo manjkava oprema. Carpenter, s druge strane, zbog nevjerojatne neprofesionalnosti i nemara koje je iskazao tijekom leta, vi\u0161e nikada ne\u0107e letjeti u svemir.<\/p>\n

Kapsula ori\u0161tena u misiji Mercury-Atlas 7<\/em> izlo\u017eena je u US Astronaut Hall of Fame, Titusville, Florida.<\/p>\n

Zanimljivosti<\/h3>\n

– Negdje po\u010detkom tre\u0107e orbite rije\u0161ena je misterija iz misije Friendship 7<\/em>: tada je Glenn primijetio sitne, svijetle \u010destice kako strujaju uzdu\u017e letjelice. On ih je usporedio sa krijesnicama, a kontrola na Zemlji pretpostavila je da se radi o komadi\u0107ima kristala leda. Ispostavilo se da su bili u pravu – Carpenter je sna\u017eno udario rukom sa unutra\u0161nje strane letjelice, na \u0161to su se sitni komadi\u0107i leda odvojili od oplate sa vanjske strane i prostrujali pokraj prozora.<\/p>\n

– Konstruktori Mercuryja<\/em> bili su nezadovoljni\u00a0poslije ove misije zbog \u010dinjenice da \u00a0zbog ne\u010dije gluposti i tvrdoglavosti mogu\u00a0izgubiti astronauta. Zbog toga su za ostale Mercuryje<\/em> razvili dodatno ra\u010dunalo, kojim su svakom trenutku mogli preuzeti kontrolu nad letjelicom.<\/p>\n

– Astronaut koji je prvotno trebao letjeti na Mercury-Atlas 7<\/em> bio je Deke Slayton<\/strong>, ali je uklonjen iz programa jer mu je tijekom ispita tjelesne izdr\u017eljivosti otkrivena sr\u010dana aritmija. Scott Carpenter, njegova zamjena, mjesecima se ispri\u010davao Slaytonu jer je ni kriv ni du\u017ean upao na njegovo mjesto.<\/p>\n

Datum lansiranja:<\/strong> 24. svibnja 1962.
\nPosada:<\/strong> Scott Carpenter
\nZamjenska posada:<\/strong> Walter M. Schirra
\nPerigej\/apogej\/inklinacija:<\/strong> 154\/260 km\/32,5\u00b0
\nTrajanje misije:<\/strong> 5 sati<\/p>\n

Naslovnica:<\/em> NASA<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mercury-Atlas 7\u00a0druga je misija s posadom u kojoj se koristila raketa Atlas. Lansirana je iz Cape Canverala u svibnju 1962. godine te je bila prva ameri\u010dka misija uop\u0107e posve\u0107ena isklju\u010divo znanstvenim eksperimentima \u2013 pona\u0161anju teku\u0107ine u beste\u017einskom stanju, fotografiranju Zemlje, promatranje metereolo\u0161kih fenomena i sli\u010dno. Uvedena su odre\u0111ena pobolj\u0161anja kako . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":224,"featured_media":58,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"image","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[72,67,68,20,65,33,64],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/224"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=57"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/58"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=57"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=57"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=57"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}