{"id":86,"date":"2015-07-30T16:57:31","date_gmt":"2015-07-30T16:57:31","guid":{"rendered":"http:\/\/svemir.geek.hr\/?p=86"},"modified":"2015-07-30T16:57:31","modified_gmt":"2015-07-30T16:57:31","slug":"apollo-8","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/apollo-8\/","title":{"rendered":"Apollo 8"},"content":{"rendered":"

Prva posada ove misije bili su James McDivitt<\/strong>, David Scott<\/strong> i Russel Schweickart<\/strong>, koji su trebali u prosincu 1968. testirati lunarni modul (Lunar Module – LM) u niskoj Zemljinoj orbiti. Frank Borman<\/strong> i njegova posada trebali su letjeti u Apollu 9<\/a><\/em><\/strong> tri mjeseca potom te u\u010diniti isto \u0161to i prethodna misija, no u srednjoj Zemljinoj orbiti.<\/p>\n

Me\u0111utim, proizvodnja LM-a je trpjela stalne zastoje i aparat nikako nije mogao poletjeti prije velja\u010de 1969. godine. Da bi izbjegli zastoj u programu, a dodatno potaknuti CIA-inim informacijama kako se u SSSR-u upravo odvijaju pripreme za let k Mjesecu (ispostavilo se kasnije da je rije\u010d o misiji Zond 5<\/em><\/strong>), NASA je odlu\u010dila na izvanredno riskantan potez: poslat \u0107e zapovjedno-servisni modul (Command and Service Module – CSM) Apolla 8<\/em><\/strong> u lunarnu orbitu.<\/p>\n

Kako je McDivittova posada ve\u0107 dobrano savladala rad s LM-om – kojeg na ovom letu uop\u0107e ne\u0107e biti i stoga ih je valjalo ostaviti za misiju gdje \u0107e se on koristiti – zamijenjene su posade Apolla 8<\/em> i Apolla 9<\/em>. Tako su Borman, Lovell<\/strong> i Anders<\/strong> dva mjeseca pred lansiranje ba\u010deni u sasvim novi re\u017eim treniranja, koji je njihove snage, strpljenje i stru\u010dnost doveo do krajnjih granica.<\/p>\n

Javnost je ovu odluku dr\u017eala kontroverznom: strojevi koji \u0107e astronaute odnijeti u lunarnu orbitu bili su vi\u0161e no kompleksni, a njihova operativna pro\u0161lost nije davala razloga za optimizam. Saturn V je, naime, tijekom prethodnog probnog leta iskazao punu vre\u0107u manjkavosti: sna\u017ene vibracije koje su mogle ubiti posadu, kvar na dva od pet motora drugog stupnja, dok se motor tre\u0107eg stupnja uop\u0107e nije uklju\u010dio. \u0160to se pak CSM-a ti\u010de, iza njega stoji jedan uspje\u0161an let u Apollu 7<\/em><\/strong>, no i smrt trojice astronauta u gotovo identi\u010dnoj letjelici nepune dvije godine ranije. Popravci su se radili danono\u0107no, a atmosfera se u NASA-i u to vrijeme mogla usporediti sa ekspres-loncem.<\/p>\n

Strahovima unato\u010d, Apollo 8<\/em> lansiran je u prosincu ’68. godine. Provjere sustava u Zemljinoj orbiti pokazale su kako je stroj u odli\u010dnom stanju te je dano dopu\u0161tenje za let k Mjesecu (Trans-Lunar Injection – TLI). S-IVB, tre\u0107i stupanj Saturna V, za razliku od prethodne misije ovoga je puta posao odradio bez gre\u0161ke, te potjerao Apollo 8<\/em> brzinom od 10.822 m\/s k Mjesecu i van Zemljine sfere utjecaja.<\/p>\n

NASA je odlu\u010dila da barem jedan \u010dlan posade mora biti budan tijekom odmora, no stalna komunikacija s kontrolom leta i cirkuliranje zraka kroz filtere (astronauti su se \u017ealili kako su ovi vrlo bu\u010dni) ote\u017eavali su san preostaloj dvojici. Nakon vi\u0161e poku\u0161aja da zaspe, Borman je zatra\u017eio dopu\u0161tenje da popije tabletu za spavanje. Nakon \u0161to se probudio osjetio je mu\u010dninu, dobio je proljev i dva puta je povratio. Glamourozan prvi let ka Mjesecu pretvorio se u skupljanje neprobavljene hrane i fecesa ru\u010dnicima po kapsuli. Kako se o utjecaju dubokog svemira na ljudski organizam tada ni\u0161ta nije znalo, misija je zamalo prekinuta. Sre\u0107om, Borman se ubrzo po\u010deo osje\u0107ati bolje, pa je nakon dodatnih konzultacija s medicinskim osobljem u kontroli leta zaklju\u010deno je da se radi o lak\u0161oj prehladi ili reakciji na tabletu za spavanje. Danas se zna da je Borman bolovao od svemirske bolesti koju pretrpi gotovo polovica astronauta prilikom prvih dana u svemiru, dok im se tijelo ne privikne na uvjete u beste\u017einskom stanju. U prija\u0161njim programima Mercury<\/em> <\/a><\/strong>i Gemini<\/em> <\/a><\/strong>ovakvih problema nije bilo, jer je radni prostor bio vrlo sku\u010den i astronauti se nisu toliko slobodno kretali.<\/p>\n

Otprilike u 55. satu leta Apollo 8 do\u0161ao je pod utjecaj Mjese\u010deve gravitacije, a tada su poduzeli potrebne korekcije orbite paljenjem motora CSM-a. Nakon 69 sati misije u\u0161li su\u00a0u Mjese\u010devu orbitu, a posada je opisala ovaj do\u017eivljaj kao 4 najdu\u017ee minute u \u017eivotu. Prilagodba orbite trajala je, naime, to\u010dno \u010detiri minute i trinaest sekundi, a prekratak rad motora zna\u010dilo je da bi mogli biti izba\u010deni u svemir. Predug rad zna\u010dio je da bi mogli tresnuti o Mjesec.<\/p>\n

Nakon \u0161to su u\u0161li u stabilnu orbitu oko Mjeseca, posada je po\u010dela sa osmatranjem i fotografiranjem tla kao pripremu za budu\u0107a slijetanja na ovaj satelit. Posebna je pozornost posve\u0107ena Moru ti\u0161ine (Mare Tranquillatatis) gdje se imao spustiti Apollo 11<\/a><\/em><\/strong>. Na kraju misije posada je imala ukupno 700 fotografija Mjeseca. Nakon izvr\u0161enih 10 orbita oko Mjeseca posada je pokrenula paljenje motora za povratak k Zemlji na Bo\u017ei\u0107 1968. godine, 89 sati i 29 minuta nakon lansiranja.<\/p>\n

Kad su nakon tri dana putovanja stigli u Zemljinu orbitu, odvojili su se od servisnog modula\u00a0i u\u0161li u atmosferu. Na visini od 9 km otvorili su se padobrani i kapsula je pljusnula u Tihi ocean, gdje ih je pokupio USS Yorktown<\/em>.<\/p>\n

Kapsula kori\u0161tena u misiji Apollo 8<\/em> izlo\u017eena je u Chicago Museum of Science and Industry, zajedno sa svemirskim odijelom Franka Bormana. Odijelo Jima Lovella izlo\u017eeno je u Glenn Research Centeru.<\/p>\n

Zanimljivosti<\/h3>\n

– Ovaj let pru\u017eio je svojevrsnu zanimljivost vezanu za raspored posade. Zapovjednik misije u pravilu je bio astronaut s vi\u0161e svemirskih letova iza sebe. Borman, zapovjednik Apolla 8<\/em>, jednom je ranije letio u svemir (Gemini VII<\/a><\/em><\/strong>) i bio je za let kratak u odnosu na Lovella, koji je to ve\u0107 u\u010dinio dva puta (Gemini VII<\/em> i Gemini XII<\/a><\/em><\/strong>). Isto tako, ovo je prvi let gdje je zapovjednik neke misije degradiran – Lovell je u spomenutom Geminiju XII<\/em> bio zapovjednik, a ovdje tek pilot zapovjednog modula. Razlog ovoj zavrzlami jest \u010dinjenica kako je Borman tijekom njihova prethodnog zajedni\u010dkog leta, Geminija VII<\/em>, ve\u0107 bio zapovjednik Lovellu, pa NASA nije htjela dodatno komplicirati raspored posade. \u0160to se Andersa ti\u010de, njemu je ovo bio prvi let i dakako da mu je bilo svejedno.<\/p>\n

– U no\u0107i uo\u010di lansiranja posadu je posjetio Charles Lindbergh<\/strong>, \u010dovjek koji je 1927. godine prvi preletio Atlantski ocean. Tijekom razgovora, izra\u010dunali su kako Saturn V u svakoj sekundi potro\u0161i dvadeset puta vi\u0161e goriva nego Lindbergh tijekom cijela leta.<\/p>\n

– Posada Apolla 8<\/em> prvi su ljudi koji su pro\u0161li kroz Van Allenov radijacijski pojas. Nakon otkri\u0107a ovog pojasa smatralo se da ljudi ne\u0107e pre\u017eivjeti put u svemir, no posade svih Apolla<\/em> koji su i\u0161li ka Mjesecu proveli su u ovom pojasu vrlo malo vremena da bi to utjecalo na njihovo zdravlje. Prije lansiranja izra\u010dunato je da \u0107e posada primiti zra\u010denja kao za vrijeme rendgenskog snimanja. Ovoj se pojavi posvetila posebna pozornost, pa su svi \u010dlanovi posade imali osobne mjera\u010de radijacije.<\/p>\n

– Kada su iz orbite Mjeseca ugledali Zemlju kako se pomalja na horizontu, izbila je prava gu\u017eva u potrazi za kamerom. U kona\u010dnici ju je prona\u0161ao Anders i snimio izlazak Zemlje iznad Mjeseca – ta je fotografija postala ikona dvadesetoga stolje\u0107a.<\/p>\n

– Tijekom posljednje lunarne orbite posada je pro\u010ditala prvih deset stihova Knjige Postanka. Kao prakti\u010dni vjernici (Borman i Lovell bili su protestanti, a Anders katolik) a istovremeno i znanstvenici, smatrali su kako su te rije\u010di prigodne i ne kose se sa znanstvenim spoznajama ste\u010denim u istra\u017eivanju svemira.<\/p>\n

Datum lansiranja:<\/strong> 21. prosinca 1968.
\nPosada:<\/strong> Frank Borman (zapovjednik), James Lovell (pilot zapovjednog modula), William Anders (pilot lunarnog modula).
\nZamjenska posada:<\/strong> Neil Armstrong, Edwin Aldrin, Fred Haise
\nTrajanje misije:<\/strong> 6 dana, 3 sata<\/p>\n

Naslovnica: NASA<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prva posada ove misije bili su James McDivitt, David Scott i Russel Schweickart, koji su trebali u prosincu 1968. testirati lunarni modul (Lunar Module – LM) u niskoj Zemljinoj orbiti. Frank Borman i njegova posada trebali su letjeti u Apollu 9 tri mjeseca potom te u\u010diniti isto \u0161to i prethodna . . . Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":224,"featured_media":87,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"image","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[24,57,61,111,112,108,47,43,20,42,58,94,44,27,62,125,48],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/224"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=86"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/87"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=86"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=86"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/svemir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=86"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}