Zond 5

Tijekom 1960-ih SSSR je imao dva paralelna lunarna programa: Luna, u sklopu kojega su robotske sonde pristizale na Mjesec ili njegovu orbitu, a vrhunac kojega su Lunohod i Lunohod 2, te program Zond. On se opet dijelio u lunarnu i planetarnu inačicu; nama je interesantna ona lunarna, zbog značaja kojeg je jedna od sondi tog programa imala za povijest istraživanja Mjeseca.

U sklopu priprema za let prvih kozmonauta k Mjesecu, Sovjetski je Savez u rujnu 1968. godine iz Bajkonura lansirao bespilotni Zond 5, sondu koja je zapravo bila inačica Sojuza. Ova je, umjesto ljudi, za korisni teret imala dvije kornjače, vinske mušice, crve, biljke, bakterije i raznovrsne sjemenke, te lutku veličine čovjeka ispunjenu detektorima radijacije. Cilj misije jasan je: na živome teretu ocijeniti učinak leta do Mjeseca i nazad.

Zond 5 je 18. rujna napravio polukružni prelet oko Mjeseca i potom se uputio nazad, snimivši pritom niz kvalitetnih snimki našeg planeta s udaljenosti od oko 90.000 km. Po ulasku u atmosferu četiri dana kasnije, kapsula je sletjela u Indijski ocean, gdje su je dočekali sovjetski brodovi.

Pregledom biološkog materijala u kapsuli, utvrđeno je kako je navedeni u dobrom stanju, uključujući kornjače, koje su izgubile oko 10% težine, no bez znakova oboljenja i gubitka apetita. Ovim su letom spomenuti organizmi postala prva živa bića koja su dospjela do Mjeseca, tri mjeseca prije misije Apollo 8.

Kapsula Zond 5 danas se nalazi u muzeju RKK Energije nedaleko od Moskve.