Svijet ima dovoljno problema zbog otpada, a kriptovalute taj problem svakako pogor\u0161avaju. Na godi\u0161njoj razini se zbog digitalnih valuta proizvede elektronskog otpada koji je jednak onome koji mo\u017ee akumulirati zemlja veli\u010dine Nizozemske. <\/p>\n\n\n\n
Stru\u010dnjaci se ve\u0107 neko vrijeme sla\u017eu da su kriptovalute lo\u0161e za na\u0161 planet, s obzirom da pogubno utje\u010du na na\u0161u \u017eivotnu okolinu. Najvi\u0161e pa\u017enje se daje uglji\u010dnom otisku i potro\u0161nji elektri\u010dne energije, dok se proizvodnja elektronskog otpada ostavlja po strani. <\/p>\n\n\n\n
Nova studija objavljena ovog mjeseca u \u010dasopisu Resources, Conservation and Recycling<\/em> ukazuje upravo na taj problem, s obzirom na to da su istra\u017eiva\u010di smislili metodologiju kojom su utvrdili koliko se elektroni\u010dnog otpada godi\u0161nje proizvede zbog Bitcoina, pi\u0161e Gizmodo<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\n Problem je u kratkom trajanju ure\u0111aja za rudarenje, a posebice zato \u0161to su neki proizvedeni samo za tu svrhu. ASIC kompjuterski \u010dipovi na primjer slu\u017ee samo za rudarenje kriptovaluta, a stalno se zamjenjuju novim, energetski u\u010dinkovitijim \u010dipovima te se koriste prosje\u010dno samo 1,29 godinu. To, nesumnjivo, dovodi do silnog otpada, a istra\u017eiva\u010di su uspjeli navesti i to\u010dan broj. <\/p>\n\n\n\n Cijela Bitocoin mre\u017ea proizvede oko 30,7 kilotona otpada godi\u0161nje, a procjenjuje se da jedna Bitcoin transakcija generira najmanje 272 grama e-otpada, \u0161to je otprilike te\u017eina dva iPhone 12 mini ure\u0111aja. <\/p>\n\n\n\n Tijekom 2020. godine bilo je 112,5 milijuna Bitcoin transakcija pa je koli\u010dinu proizvedenog e-otpada skoro pa nemogu\u0107e zamisliti. <\/p>\n\n\n\n Rje\u0161avanje problema e-otpada zahtijevalo bi, isti\u010du stru\u010dnjaci, zamjenu trenutnog rudarskog procesa za odr\u017eiviju alternativu.<\/p>\n\n\n\n