{"id":21053002,"date":"2024-01-11T16:16:33","date_gmt":"2024-01-11T15:16:33","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/?p=21053002"},"modified":"2024-01-11T16:16:34","modified_gmt":"2024-01-11T15:16:34","slug":"umjetna-inteligencija-tvrdi-nasi-otisci-prstiju-mozda-nisu-jedinstveni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/clanak\/umjetna-inteligencija-tvrdi-nasi-otisci-prstiju-mozda-nisu-jedinstveni\/","title":{"rendered":"Umjetna inteligencija tvrdi: Na\u0161i otisci prstiju mo\u017eda nisu jedinstveni"},"content":{"rendered":"\n

Postoji uvjerenje da je svaki otisak prsta<\/strong> na ruci jedne osobe potpuno jedinstven<\/strong>, ali to sada osporavaju <\/strong>istra\u017eivanja sa Sveu\u010dili\u0161ta Columbia<\/strong>. Tim na ameri\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu uvje\u017ebao je AI alat<\/strong> za ispitivanje 60.000 otisaka<\/strong> prstiju kako bi utvrdio koji od njih pripadaju istoj osobi.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di tvrde da bi tehnologija mogla identificirati, sa 75 – 90 posto <\/strong>to\u010dnosti, dolaze li otisci s razli\u010ditih prstiju od jedne osobe. Ali nisu sigurni kako to funkcionira.<\/p>\n\n\n\n

“Ne znamo<\/strong> sa sigurno\u0161\u0107u kako umjetna inteligencija to radi”, priznao je prof. Hod Lipson, roboti\u010dar sa Sveu\u010dili\u0161ta Columbia koji je nadgledao studiju.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di misle da je AI alat analizirao otiske prstiju na druga\u010diji na\u010din od tradicionalnih <\/strong>metoda – fokusiraju\u0107i se na orijentaciju grebena u sredi\u0161tu prsta, a ne na na\u010din na koji pojedina\u010dni grebeni zavr\u0161avaju i ra\u010dvaju se, \u0161to je poznato kao minucije<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

“Jasno je da se ne koriste tradicionalni markeri koje forenzi\u010dari koriste desetlje\u0107ima”, rekao je profesor Lipson. “\u010cini se kao da koristi ne\u0161to poput zakrivljenosti i kuta vrtloga u sredi\u0161tu.”<\/p>\n\n\n\n

Profesor Lipson je rekao da su i on i Gabe Guo, student dodiplomskog studija koji je uop\u0107e do\u0161ao na ideju, bili iznena\u0111eni <\/strong>ishodom.<\/p>\n\n\n\n

“Bili smo vrlo skepti\u010dni\u2026 morali smo provjeriti i jo\u0161 jednom provjeriti”, rekao je.<\/p>\n\n\n\n

To mo\u017eda nije novost za druge na terenu. Graham Williams, profesor forenzi\u010dkih znanosti na Sveu\u010dili\u0161tu Hull, rekao je da ideja o jedinstvenim otiscima prstiju nikada nije <\/strong>bila uklesana u kamen.<\/p>\n\n\n\n

“Zapravo ne znamo da su otisci prstiju jedinstveni”, rekao je. “Sve \u0161to mo\u017eemo re\u0107i je da, koliko je nama poznato, dvije osobe jo\u0161 nisu <\/strong>pokazale iste otiske prstiju.”<\/p>\n\n\n\n

Rezultati studije Sveu\u010dili\u0161ta Columbia mogli bi imati potencijal utjecaja na biometriju – kori\u0161tenje jednog odre\u0111enog prsta za otklju\u010davanje ure\u0111aja ili pru\u017eanje identifikacije – i forenzi\u010dku znanost.<\/p>\n\n\n\n

Ako se, na primjer, neidentificirani <\/strong>otisak palca prona\u0111e na mjestu zlo\u010dina A, a neidentificirani otisak ka\u017eiprsta na mjestu zlo\u010dina B, to dvoje trenutno ne mo\u017ee biti forenzi\u010dki povezano s istom <\/strong>osobom – ali AI alat mogao bi to identificirati.<\/p>\n\n\n\n

Tim Sveu\u010dili\u0161ta Columbia, od kojih nitko nema forenzi\u010dko iskustvo, priznao je da su potrebna dodatna <\/strong>istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

AI alati obi\u010dno se obu\u010davaju na ogromnim <\/strong>koli\u010dinama podataka i bilo bi potrebno mnogo vi\u0161e <\/strong>otisaka prstiju za daljnji razvoj ove tehnologije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postoji uvjerenje da je svaki otisak prsta na ruci jedne osobe potpuno jedinstven, ali to sada osporavaju istra\u017eivanja sa Sveu\u010dili\u0161ta Columbia. Tim na ameri\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu uvje\u017ebao je AI alat za ispitivanje 60.000 otisaka prstiju kako bi utvrdio koji od njih pripadaju istoj osobi. Istra\u017eiva\u010di tvrde da bi tehnologija mogla identificirati, sa 75 – 90 posto […]<\/p>\n","protected":false},"author":9674,"featured_media":21053005,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"publish_to_discourse":"","publish_post_category":"","wpdc_auto_publish_overridden":"","wpdc_topic_tags":"","wpdc_pin_topic":"","wpdc_pin_until":"","discourse_post_id":"","discourse_permalink":"","wpdc_publishing_response":"","wpdc_publishing_error":"","_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[8660],"tags":[5622,3247],"modified_by":"Dominik S.","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053002"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9674"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21053002"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053002\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21053007,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053002\/revisions\/21053007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21053005"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21053002"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21053002"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21053002"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}