{"id":21053452,"date":"2024-03-08T15:58:00","date_gmt":"2024-03-08T14:58:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/?p=21053452"},"modified":"2024-03-14T18:00:46","modified_gmt":"2024-03-14T17:00:46","slug":"umjetna-inteligencija-je-samo-alat-od-kojeg-ne-trebamo-strahovati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/clanak\/umjetna-inteligencija-je-samo-alat-od-kojeg-ne-trebamo-strahovati\/","title":{"rendered":"Umjetna inteligencija je samo alat od kojeg ne trebamo strahovati"},"content":{"rendered":"\n

U dana\u0161nje vrijeme, umjetna inteligencija (AI) postala je sveprisutna do to\u010dke s koje vi\u0161e nema povratka. Ona utje\u010de na na\u010din kako komuniciramo, kako konzumiramo sadr\u017eaj, kako radimo i kako se zabavljamo. Dok neki gledaju na AI s oprezom, boje\u0107i se potencijalnih negativnih implikacija poput gubitka poslova ili prekomjernog nadzora, va\u017eno je shvatiti da je umjetna inteligencija u osnovi samo alat.<\/p>\n\n\n\n

Kao i svaki drugi alat, njezin utjecaj ovisi o na\u010dinu na koji ga koristimo. U tome kontekstu, kako \u0107emo koristiti AI ovisi isklju\u010divo o nama. Kao i bilo koji drugi alat, AI mo\u017eemo koristiti za dobre i lo\u0161e stvari. No trenutno, AI je mo\u0107an instrument koji mo\u017ee unaprijediti na\u0161e \u017eivote, umjesto da im naru\u0161i kvalitetu. Idemo istra\u017eiti kako umjetna inteligencija mo\u017ee biti korisna i kako minimizirati rizike.<\/p>\n\n\n\n

Kako umjetna inteligencija mijenja svije(s)t<\/h2>\n\n\n\n

Umjetna inteligencija ve\u0107 je dugo prisutna na tr\u017ei\u0161tu, no posljednjih godina bilje\u017ei zna\u010dajnije \u0161irenje u sve industrije pa u kona\u010dnici i me\u0111u privatne korisnike. Ono \u0161to je \u0161iroj javnosti poznato kao umjetna inteligencija danas je naj\u010de\u0161\u0107e generativna umjetna inteligencija, odnosno alati kao ChatGPT i drugi.<\/p>\n\n\n\n

No, umjetna inteligencija je puno vi\u0161e od toga. Primjerice, ako imate automobil s mogu\u0107nostima autonomne vo\u017enje, onda ve\u0107 koristite jedan oblik umjetne inteligencije. Tako\u0111er, sigurno imate i pametni telefon s nekim od virtualnih asistenata. To je tako\u0111er primjer umjetne inteligencije, dodu\u0161e, vrlo ograni\u010dene. No bilo kako bilo, AI, odnosno umjetna inteligencija, omogu\u0107ava precizniju dijagnostiku, individualizirane pristupe te br\u017ee rje\u0161avanje odre\u0111enih problema.<\/p>\n\n\n\n

U zdravstvu, AI omogu\u0107ava precizniju dijagnostiku i personalizirane terapijske pristupe, u obrazovnom sektoru individualizirani pristup u\u010denju , a u gaming industriji i casino industriji, AI pobolj\u0161ava korisni\u010dko iskustvo, ja\u010da sigurnost te stvara potencijal za personalizirane online slot igre<\/a> kao i ostale vrste igara. U proizvodnji optimizira operacije, smanjuje tro\u0161kove i pove\u0107ava efikasnost kroz automatizaciju i odr\u017eavanje. Uslu\u017ene djelatnosti tako\u0111er su profitirale od primjene umjetne inteligencije i to primarno kroz chatbot automatiziranu podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n

Razbijanje mitova<\/h2>\n\n\n\n

Razbijanje mitova o umjetnoj inteligenciji klju\u010dno je za razumijevanje njezina pravog utjecaja. To da \u0107e nam umjetna inteligencija preoteti sve poslove mo\u017eda je i naj\u010de\u0161\u0107a zabluda. Va\u017eno je razlikovati stvarne od percepiranih rizika. Dok umjetna inteligencija mo\u017ee transformirati neka radna mjesta, ona tako\u0111er stvara nove prilike za zapo\u0161ljavanje. Prekomjerni nadzor od kojeg mnogi strahuju vi\u0161e je pitanje eti\u010dke primjene i regulative nego inherentnog problema samih AI tehnologija.<\/p>\n\n\n\n

Dodu\u0161e, strah od ugro\u017eavanja odre\u0111enih radnih mjesta donekle je opravdan, ali \u010desto prenagla\u0161en i propagiran od strane velikih medijskih ku\u0107a, analiti\u010dara i institucija. Tako je Goldman Sachs svojevremeno izjavio<\/a> kako \u0107e umjetna inteligencija ugasiti 300 milijuna radnih mjesta, \u0161to su mediji objeru\u010dke prihvatili i servirali gotovo kao \u010dinjenicu. Me\u0111utim, to nije \u010dinjenica. Svi koji su malo bolje upoznati s umjetnom inteligencijom, prvenstveno generativnom umjetnom inteligencijom koja je najvi\u0161e popularizirana alatima kao \u0161to je ChatGPT, znaju da njezine mogu\u0107nosti nisu u rangu ljudskih, posebice kada je u pitanju kreativnost.<\/p>\n\n\n\n

Ti alati su strojevi, i oni su dobri u onome u \u010demu su strojevi uvijek bili dobri \u2013 repetitivnim, zamornim radnjama, to\u010dnosti i dosljednosti, analiziranju velike koli\u010dine podataka i prepoznavanju uzoraka. S druge strane, alati poput ChatGPT-a ne mogu stvoriti ni\u0161ta novo<\/a>. Oni samo mogu do\u0107i do zaklju\u010dka na temelju postoje\u0107ih podataka. Nemaju emocionalnu inteligenciju koja je klju\u010dna za dono\u0161enje eti\u010dkih odluka, nemaju sposobnost kreativnosti, razumijevanja konteksta i dubljeg zna\u010denja te su kroni\u010dno nefleksibilni i neprilagodljivi novim i nepredvi\u0111enim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n

Uzimaju\u0107i sve u obzir, trebamo li se bojati umjetne inteligencije? Ne, trebamo se samo prilagoditi novom vremenu u kojem \u017eivimo. Mo\u017eda bi opravdanije bilo pitati se gdje \u0107e AI tehnologija biti za 5 do 10 godina, i koje \u0107e tada biti njezine mogu\u0107nosti? Sigurno da budu daleko ve\u0107e nego danas. Sigurno da \u0107e odre\u0111ena radna mjesta biti ugro\u017eena. Ali sve dok umjetna inteligencija ne bude jednako ili vi\u0161e inteligentna od samih ljudi, nema mjesta za paniku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U dana\u0161nje vrijeme, umjetna inteligencija (AI) postala je sveprisutna do to\u010dke s koje vi\u0161e nema povratka. Ona utje\u010de na na\u010din kako komuniciramo, kako konzumiramo sadr\u017eaj, kako radimo i kako se zabavljamo. Dok neki gledaju na AI s oprezom, boje\u0107i se potencijalnih negativnih implikacija poput gubitka poslova ili prekomjernog nadzora, va\u017eno je shvatiti da je umjetna […]<\/p>\n","protected":false},"author":3841,"featured_media":21053453,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"publish_to_discourse":"","publish_post_category":"","wpdc_auto_publish_overridden":"","wpdc_topic_tags":"","wpdc_pin_topic":"","wpdc_pin_until":"","discourse_post_id":"","discourse_permalink":"","wpdc_publishing_response":"","wpdc_publishing_error":"","_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[8660],"tags":[3354,3570,8386,3247],"modified_by":"Filip C","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053452"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3841"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21053452"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053452\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21053454,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053452\/revisions\/21053454"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21053453"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21053452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21053452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21053452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}