![\"zanimljivosti](\"https:\/\/geek.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/zanimljivosti-o-racunalima-ENIAC.jpg\")
2. Porijeklo rije\u010di “bug”<\/h2>\n\n\n\n
Jedna od najpoznatijih zanimljivosti o ra\u010dunalima je pri\u010da o prvom “bugu”. Termin “bug” koristi se za opisivanje gre\u0161ke ili problema u ra\u010dunalnom programu. Ovaj termin je nastao kada su in\u017eenjeri na Harvardu 1947. godine prona\u0161li stvarnog moljca zaglavljenog u releju ra\u010dunala Mark II. Moljac je izazvao kvar, a in\u017eenjeri su ga izvadili i zalijepili u dnevnik s opisom “prvi stvarni slu\u010daj otkrivenog buga”.<\/p>\n\n\n\n
Taj doga\u0111aj zabilje\u017een je kao prvi dokumentirani “bug” u ra\u010dunalima, iako su programeri ve\u0107 ranije koristili termin “bug” za opisivanje tehni\u010dkih problema. Ovaj doga\u0111aj pridonio je popularizaciji termina, koji se i danas koristi za ozna\u010davanje svih vrsta ra\u010dunalnih gre\u0161aka.<\/p>\n\n\n\n
3. Nevjerojatna brzina dana\u0161njih ra\u010dunala<\/h2>\n\n\n\n
Brzina dana\u0161njih ra\u010dunala je nevjerojatna u usporedbi s njihovim prethodnicima. Dok je ENIAC mogao izvr\u0161iti 5.000 operacija u sekundi, moderna superra\u010dunala poput Fugakua mogu izvr\u0161iti kvadrilijune operacija u sekundi. Ra\u010dunalna brzina eksponencijalno je rasla zahvaljuju\u0107i Mooreovom zakonu, koji predvi\u0111a udvostru\u010davanje broja tranzistora na \u010dipu svake dvije godine.<\/p>\n\n\n\n
Primjeri najbr\u017eih ra\u010dunala danas uklju\u010duju superra\u010dunala koja se koriste za simulacije u znanosti, istra\u017eivanju svemira i klimatskim modelima. Ova ra\u010dunala omogu\u0107uju znanstvenicima da obavljaju slo\u017eene prora\u010dune u sekundi, \u0161to bi ranije trajalo mjesecima ili \u010dak godinama. Ova nevjerojatna brzina omogu\u0107uje i napredak u umjetnoj inteligenciji i strojnom u\u010denju, \u0161to vodi do novih tehnolo\u0161kih inovacija.<\/p>\n\n\n\n
4. Prvi hard disk i njegova veli\u010dina<\/h2>\n\n\n\n
IBM 350 Disk File<\/a>, prvi hard disk na svijetu, predstavljen je 1956. godine. Ovaj pionirski ure\u0111aj imao je kapacitet od 5 megabajta, \u0161to je danas ekvivalent jednoj pjesmi u MP3 formatu. No, njegova veli\u010dina bila je ogromna – disk je bio velik kao dva hladnjaka i te\u017eio je oko tonu.<\/p>\n\n\n\n U usporedbi s modernim hard diskovima koji mogu pohraniti terabajte podataka u ure\u0111ajima manjih od mobilnih telefona, IBM 350 izgleda arhai\u010dno. No, ovaj prvi hard disk bio je revolucionaran u svoje vrijeme i ozna\u010dio je po\u010detak ere digitalnog pohranjivanja podataka. Danas, tehnologija pohrane podataka napredovala je do te mjere da imamo SSD diskove koji su br\u017ei, manji i pouzdaniji od svojih prethodnika.<\/p>\n\n\n\n Pri\u010da o Deep Blue ra\u010dunalu i Gariju Kasparovu jedna je od najpoznatijih u povijesti ra\u010dunalne igre. Deep Blue, superra\u010dunalo koje je razvila IBM-ova istra\u017eiva\u010dka skupina, postalo je prvo ra\u010dunalo koje je pobijedilo aktualnog svjetskog \u0161ahovskog prvaka Garija Kasparova 1997. godine. Ova pobjeda ozna\u010dila je prekretnicu u svijetu \u0161aha i ra\u010dunalne inteligencije.<\/p>\n\n\n\n Deep Blue mogao je analizirati 200 milijuna poteza u sekundi, \u0161to mu je omogu\u0107ilo da predvi\u0111a i odgovara na Kasparovljeve poteze s nevjerojatnom precizno\u0161\u0107u. Ovaj doga\u0111aj imao je ogroman zna\u010daj za ra\u010dunalni svijet jer je pokazao potencijal umjetne inteligencije i sposobnost ra\u010dunala da nadma\u0161e ljudske intelektualne sposobnosti u specifi\u010dnim zadacima.<\/p>\n\n\n\n Prvi ra\u010dunalni virus, nazvan “Creeper”, pojavio se 1971. godine<\/a>. Napisao ga je Bob Thomas, a virus je dizajniran da se \u0161iri putem ARPANET-a, prete\u010de dana\u0161njeg interneta. Creeper nije bio zlonamjeran – njegov jedini cilj bio je prikazivanje poruke “I'm the creeper, catch me if you can!”<\/p>\n\n\n\n Iako nije prouzro\u010dio nikakvu \u0161tetu, Creeper je bio prvi primjer samorepliciraju\u0107eg programa, \u0161to je kasnije postalo poznato kao ra\u010dunalni virus. Ovaj doga\u0111aj ozna\u010dio je po\u010detak nove ere u ra\u010dunalnoj sigurnosti i razvoju antivirusnih programa koji su danas klju\u010dni za za\u0161titu na\u0161ih ra\u010dunala i podataka od zlonamjernih napada.<\/p>\n\n\n\n Binarni sustav je osnovna gra\u0111a svih modernih ra\u010dunala. Ra\u010dunala koriste binarni sustav, koji se sastoji od samo dvije znamenke: 0 i 1, za obradu i pohranu podataka. Ovaj jednostavan, ali mo\u0107an sustav omogu\u0107uje ra\u010dunalima da izvode slo\u017eene operacije i prora\u010dune s velikom brzinom i precizno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Informacije se prevode u nizove nula i jedinica, gdje svaka znamenka predstavlja bit (najmanju jedinicu podataka). Kombinacije ovih bitova stvaraju bajtove, \u0161to omogu\u0107uje pohranu i obradu razli\u010ditih vrsta podataka. Binarni sustav omogu\u0107uje ra\u010dunalu da izvodi sve svoje funkcije, od osnovnih matemati\u010dkih operacija do slo\u017eenih grafi\u010dkih prikaza i simulacija.<\/p>\n\n\n\n Gordon Moore, suosniva\u010d Intela, postao je poznat po svom predvi\u0111anju koje je 1965. godine postalo poznato kao Mooreov zakon<\/a>. Ovaj zakon predvi\u0111a da \u0107e se broj tranzistora na mikroprocesorima udvostru\u010diti pribli\u017eno svake dvije godine, \u0161to rezultira eksponencijalnim rastom ra\u010dunalne snage i smanjenjem tro\u0161kova po tranzistoru.<\/p>\n\n\n\n Mooreov zakon nije samo statisti\u010dki trend, ve\u0107 je poslu\u017eio kao vodi\u010d za razvoj i inovacije u industriji poluvodi\u010da. Ovaj zakon je omogu\u0107io dramati\u010dan napredak u ra\u010dunalnoj tehnologiji, od jednostavnih ra\u010dunala do dana\u0161njih sofisticiranih ure\u0111aja. Iako se fizi\u010dka ograni\u010denja silicija pribli\u017eavaju, industrija i dalje pronalazi na\u010dine da pobolj\u0161a performanse kroz nove tehnologije i materijale.<\/p>\n\n\n\n Osborne 1, prvo prijenosno ra\u010dunalo, predstavljen je 1981. godine od strane Osborne Computer Corporation. Ovo ra\u010dunalo te\u017eilo je oko 11 kilograma i bilo je veli\u010dine malog kofera. Osborne 1 imao je mali ekran od pet in\u010da, dva disketna pogona i ugra\u0111eni softver koji je uklju\u010divao programske pakete poput CP\/M operativnog sustava, WordStar i SuperCalc.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d svojoj te\u017eini i ograni\u010denjima, Osborne 1 je bio revolucionaran jer je omogu\u0107io korisnicima da nose svoje ra\u010dunalo sa sobom, \u0161to je bila velika promjena u odnosu na dotada\u0161nje stacionarne jedinice. Ovaj ure\u0111aj je postavio temelje za daljnji razvoj prijenosnih ra\u010dunala koja danas koristimo, koja su mnogo lak\u0161a, br\u017ea i svestranija.<\/p>\n\n\n\n Prva email poruka poslana je 1971. godine od strane Raya Tomlinsona, ameri\u010dkog informati\u010dara. Tomlinson je koristio ARPANET, prete\u010du interneta, da po\u0161alje prvu elektroni\u010dku po\u0161tu, a koristio je simbol “@” za adresiranje poruke, \u0161to je i danas standard u email adresama.<\/p>\n\n\n\n Ovaj pionirski korak u komunikaciji omogu\u0107io je slanje poruka izme\u0111u razli\u010ditih ra\u010dunala, \u010dime je postavljen temelj za razvoj dana\u0161njeg interneta. Email je postao jedan od najva\u017enijih alata za poslovnu i osobnu komunikaciju, a danas se \u0161alju milijarde emailova dnevno.<\/p>\n\n\n\n Danas postoji vi\u0161e od 1.9 milijardi web stranica na internetu, ali samo oko 200 milijuna su aktivne<\/a>. Broj web stranica stalno raste, jer sve vi\u0161e ljudi i organizacija koristi internet za dijeljenje informacija, prodaju proizvoda i usluga, te za komunikaciju.<\/p>\n\n\n\n Ova eksplozija web stranica stvorila je ogroman digitalni ekosustav koji uklju\u010duje sve od malih osobnih blogova do velikih korporativnih portala. Aktivne web stranice redovito se a\u017euriraju i privla\u010de promet, dok neaktivne stranice ostaju online, ali bez novih sadr\u017eaja ili posjetitelja.<\/p>\n\n\n\n “Spacewar!” je prva ra\u010dunalna igra koja je stvorena 1962. godine od strane grupe studenata na MIT-u, predvo\u0111enih Steveom Russellom. Igra je bila jednostavna simulacija svemirske borbe izme\u0111u dva svemirska broda koja su se borila unutar gravitacijskog polja zvijezde.<\/p>\n\n\n\n Iako je “Spacewar!” bila osnovna po dana\u0161njim standardima, njezin razvoj je ozna\u010dio po\u010detak ra\u010dunalnih igara kao medija za zabavu. Ova igra inspirirala je budu\u0107e programere i postavila temelje za industriju videoigara koja danas vrijedi milijarde dolara.<\/p>\n\n\n\n Moderni pametni telefoni imaju ra\u010dunalnu snagu koja daleko nadma\u0161uje ra\u010dunala iz pro\u0161losti. Na primjer, prosje\u010dan pametni telefon danas ima vi\u0161e ra\u010dunalne snage nego ra\u010dunala koja su kori\u0161tena za misiju Apollo 11 koja je poslala ljude na Mjesec.<\/p>\n\n\n\n Napredak tehnologije omogu\u0107io je minijaturizaciju i pove\u0107anje u\u010dinkovitosti procesora, \u0161to je rezultiralo ure\u0111ajima koji su mo\u0107ni, ali dovoljno mali da stanu u na\u0161 d\u017eep. Pametni telefoni danas mogu izvr\u0161avati slo\u017eene zadatke, kao \u0161to su igranje grafi\u010dki zahtjevnih igara, obrada videozapisa i pokretanje naprednih aplikacija za umjetnu inteligenciju.<\/p>\n\n\n\n COBOL (Common Business-Oriented Language) je jedan od najstarijih programskih jezika, razvijen 1959. godine za poslovne aplikacije. COBOL je dizajniran da bude lako \u010ditljiv i pisan na na\u010din koji je razumljiv ljudima, \u0161to ga \u010dini idealnim za ra\u010dunovodstvo, financije i administrativne sustave.<\/p>\n\n\n\n Danas, mnoge financijske institucije, vlade i velike korporacije i dalje koriste COBOL za svoje klju\u010dne poslovne aplikacije. Unato\u010d svojoj starosti, COBOL je i dalje relevantan zbog svoje pouzdanosti i sposobnosti da rukuje velikim koli\u010dinama transakcija, \u0161to ga \u010dini nezamjenjivim u mnogim kriti\u010dnim sustavima.<\/p>\n\n\n\n Ada Lovelace<\/a>, ro\u0111ena kao Augusta Ada Byron 1815. godine, bila je britanska matemati\u010darka i pisac, najpoznatija po svom radu na analiti\u010dkom stroju Charlesa Babbagea<\/a>. Ada je bila k\u0107i slavnog pjesnika Lorda Byrona, ali je odrastala s majkom koja ju je poticala da se bavi znano\u0161\u0107u i matematikom. Unato\u010d ograni\u010denjima koja su \u017eenama tog vremena nametnuta, Ada je uspjela ostvariti zna\u010dajan doprinos ra\u010dunalnoj znanosti.<\/p>\n\n\n\n Njen najpoznatiji doprinos bio je razvijanje prvog algoritma namijenjenog za izvr\u0161enje na stroju, \u0161to ju \u010dini prvom programerkom na svijetu. Napisala je opse\u017ean komentar na Babbageov rad, uklju\u010duju\u0107i i algoritam za ra\u010dunanje Bernoullijevih brojeva pomo\u0107u analiti\u010dkog stroja. Njezina vizija o ra\u010dunalima nije bila ograni\u010dena na jednostavne aritmeti\u010dke operacije, ve\u0107 je predvidjela mogu\u0107nosti kori\u0161tenja ra\u010dunala za stvaranje glazbe, grafike i druge kompleksne zadatke. Ada Lovelace je, bez sumnje, bila pionir u svijetu ra\u010dunalne tehnologije.<\/p>\n\n\n\n Jedna od manje poznatih \u010dinjenica o internetu je pri\u010da o najve\u0107em spam emailu. Godine 2004., jedan spam email poslan je na \u010dak 1.2 milijarde adresa. Taj doga\u0111aj ozna\u010dio je vrhunac problema sa spamom koji je ve\u0107 bio ozbiljna smetnja korisnicima interneta.<\/p>\n\n\n\n Spam mailovi, ne\u017eeljene elektroni\u010dke poruke, postali su ogroman problem jer preplavljuju inboxe i tro\u0161e resurse mre\u017ee. U\u010dinci spama na internet su zna\u010dajni \u2013 osim \u0161to iritira korisnike, spam tako\u0111er mo\u017ee biti nositelj ra\u010dunalnih virusa i drugih zlonamjernih programa. Borba protiv spama dovela je do razvoja sofisticiranih filtera i zakona protiv spama, ali problem i dalje postoji u manjem obimu.<\/p>\n\n\n\n Dana\u0161nja ra\u010dunala u modernim automobilima igraju klju\u010dnu ulogu u pobolj\u0161anju sigurnosti i performansi vozila. Ova ra\u010dunala kontroliraju sve, od sustava ubrizgavanja goriva do zra\u010dnih jastuka i sustava za pomo\u0107 voza\u010du kao \u0161to su ABS i sustavi za kontrolu stabilnosti. Oni tako\u0111er omogu\u0107uju napredne funkcije poput automatskog parkiranja i autonomne vo\u017enje.<\/p>\n\n\n\n U usporedbi s ra\u010dunalima kori\u0161tenima u misiji Apollo 11, koja su imala manje ra\u010dunalne snage od dana\u0161njih kalkulatora, ra\u010dunala u modernim automobilima su nevjerojatno napredna. Ova tehnologija omogu\u0107uje automobilima da budu sigurniji, u\u010dinkovitiji i inteligentniji, \u0161to je rezultat desetlje\u0107a tehnolo\u0161kog napretka.<\/p>\n\n\n\n Jedna od najzabavnijih pri\u010da o internetu je ona o najdu\u017eem pingu. Ping je mre\u017eni alat koji mjeri vrijeme koje je potrebno da paket podataka putuje od jednog ra\u010dunala do drugog i nazad. Godine 1969., ping paket poslan iz Kalifornije u London vra\u0107en je tek nakon 40 godina. Ovaj nevjerojatno dug ping rezultat je pogre\u0161no postavljenih servera i nevjerojatne slu\u010dajnosti.<\/p>\n\n\n\n Iako je pri\u010da humoristi\u010dna, ona tako\u0111er pokazuje koliko su mre\u017ee slo\u017eene i koliko je va\u017eno pravilno odr\u017eavanje i konfiguracija mre\u017enih sustava. Takvi doga\u0111aji nagla\u0161avaju potrebu za stalnim unapre\u0111enjem mre\u017enih tehnologija i protokola.<\/p>\n\n\n\n CAPTCHA, akronim za “Completely Automated Public Turing test to tell Computers and Humans Apart,” je sustav osmi\u0161ljen kako bi razlikovao ljude od ra\u010dunala. Koristi se na mnogim web stranicama za sprje\u010davanje automatiziranih napada i spam poruka. CAPTCHA testovi \u010desto uklju\u010duju prepoznavanje iskrivljenih slova i brojeva ili odabir slika koje sadr\u017ee odre\u0111ene objekte.<\/p>\n\n\n\n Osim \u0161to poma\u017ee u za\u0161titi web stranica od automatiziranih napada, CAPTCHA tako\u0111er poma\u017ee u digitalizaciji knjiga. Kori\u0161tenjem reCAPTCHA tehnologije, korisnici poma\u017eu pri prepoznavanju rije\u010di iz starih tekstova koje OCR (opti\u010dko prepoznavanje znakova) sustavi ne mogu to\u010dno pro\u010ditati. Tako, svaki put kad rije\u0161ite CAPTCHA test, mo\u017eda zapravo poma\u017eete u o\u010duvanju povijesnih tekstova.<\/p>\n\n\n\n Prvi ra\u010dunalni mi\u0161 izumio je Douglas Engelbart 1964. godine. Ovaj prvi mi\u0161 bio je napravljen od drveta i imao je dva kota\u010di\u0107a za pra\u0107enje pokreta po povr\u0161ini. Engelbart je svoj izum nazvao “pokaziva\u010dki ure\u0111aj” (eng. pointing device), a njegov rad bio je dio ve\u0107eg projekta za razvoj interaktivnih ra\u010dunala.<\/p>\n\n\n\n Prvi ra\u010dunalni mi\u0161 bio je velik i nezgrapan u usporedbi s dana\u0161njim mi\u0161evima, ali je postavio temelje za razvoj korisni\u010dkog su\u010delja koje danas koristimo. Engelbartov izum omogu\u0107io je lak\u0161e i intuitivnije upravljanje ra\u010dunalima, \u0161to je zna\u010dajno unaprijedilo upotrebljivost ra\u010dunalnih sustava i doprinijelo razvoju modernih grafi\u010dkih su\u010delja.<\/p>\n\n\n\n I tako smo do\u0161li do kraja na\u0161eg putovanja kroz nevjerojatne i zabavne \u010dinjenice o ra\u010dunalima. Od masivnog ENIAC-a koji je zauzimao cijele sobe, preko simpati\u010dne pri\u010de o moljcu koji je postao prvi “bug”, do dana\u0161njih superra\u010dunala koja izvode kvadrilijune operacija u sekundi – svijet ra\u010dunala je zaista fascinantan.<\/p>\n\n\n\n Saznali smo kako je prvi prijenosni ra\u010dunar Osborne 1 bio veli\u010dine malog kofera, kako je prvi email poslan prije nego \u0161to je internet uop\u0107e postojao, te kako se broj web stranica danas broji u milijardama. Upoznali smo se s igrom “Spacewar!”, koja je zapo\u010dela eru ra\u010dunalnih igara, i otkrili kako dana\u0161nji pametni telefoni imaju vi\u0161e ra\u010dunalne snage od ra\u010dunala koja su slala ljude na Mjesec.<\/p>\n\n\n\n I dok nam CAPTCHA testovi poma\u017eu da razlikujemo ljude od robota (i usput digitaliziramo knjige), ra\u010dunala u na\u0161im automobilima \u010dine vo\u017enju sigurnijom i pametnijom. Na\u0161a avantura kroz povijest i razvoj tehnologije bila je ispunjena nevjerojatnim inovacijama i duhovitim anegdotama.<\/p>\n\n\n\n Sada je va\u0161 red! Podijelite s nama svoje omiljene zanimljivosti o ra\u010dunalima. Mo\u017eda imate neku manje poznatu pri\u010du ili zabavnu \u010dinjenicu koja nas sve mo\u017ee nasmijati i zadiviti. Hvala vam \u0161to ste putovali s nama kroz ovu tehno avanturu i nadamo se da ste se zabavili i nau\u010dili ne\u0161to novo. Do sljede\u0107eg susreta u svijetu tehnologije, ostanite znati\u017eeljni i nastavite istra\u017eivati!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zanimljivosti o ra\u010dunalima \u010desto nas iznenade i zabave, pokazuju\u0107i koliko je tehnologija napredovala i utjecala na na\u0161 svakodnevni \u017eivot. Od prvih dana s ENIAC ra\u010dunalom do modernih pametnih telefona, povijest ra\u010dunala je ispunjena fascinantnim pri\u010dama i nevjerojatnim inovacijama. U ovom \u010dlanku istra\u017eit \u0107emo 20 zanimljivosti o ra\u010dunalima koje niste znali, otkrivaju\u0107i manje poznate \u010dinjenice o […]<\/p>\n","protected":false},"author":1674,"featured_media":21054057,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"publish_to_discourse":"","publish_post_category":"","wpdc_auto_publish_overridden":"","wpdc_topic_tags":"","wpdc_pin_topic":"","wpdc_pin_until":"","discourse_post_id":"","discourse_permalink":"","wpdc_publishing_response":"","wpdc_publishing_error":"","_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"modified_by":"M. R.","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21054052"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1674"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21054052"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21054052\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21054058,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21054052\/revisions\/21054058"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21054057"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21054052"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21054052"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21054052"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}5. Ra\u010dunala i \u0161ah<\/h2>\n\n\n\n
6. Prvi ra\u010dunalni virus<\/h2>\n\n\n\n
7. Binarni sustav: Temelj ra\u010dunala<\/h2>\n\n\n\n
8. Mooreov zakon<\/h2>\n\n\n\n
9. Prvo prijenosno ra\u010dunalo<\/h2>\n\n\n\n
![\"zanimljivosti](\"https:\/\/geek.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/zanimljivosti-o-racunalima-Osborne1-1200x830.jpg\")
10. Email stariji od interneta<\/h2>\n\n\n\n
11. Broj web stranica danas<\/h2>\n\n\n\n
12. Prva ra\u010dunalna igra<\/h2>\n\n\n\n
13. Ra\u010dunalna snaga pametnih telefona<\/h2>\n\n\n\n
14. COBOL jezik programiranja<\/h2>\n\n\n\n
15. Ada Lovelace: Prva programerka<\/h2>\n\n\n\n
16. Najve\u0107i spam mail<\/h2>\n\n\n\n
17. Ra\u010dunala u modernim automobilima<\/h2>\n\n\n\n
18. Najdu\u017ei ping<\/h2>\n\n\n\n
19. CAPTCHA i njezina svrha<\/h2>\n\n\n\n
20. Prvi ra\u010dunalni mi\u0161<\/h2>\n\n\n\n
![\"zanimljivosti](\"https:\/\/geek.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/zanimljivosti-o-racunalima-mis.jpg\")
Zanimljivosti o ra\u010dunalima: \u0160to smo nau\u010dili<\/h2>\n\n\n\n