Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay/ Izvor: PopSci

Klima

Što se događa kada se antarktičke vode zagriju za jedan stupanj?

Što se događa s podvodnim životom na antarktičkom morskom dnu kada se okolna voda zagrije za stupanj ili dva? Znanstvenici su proveli šest godina razvijajući uređaj za grijanje koji bi bio u stanju zagrijati ocean, i preživjeti ekstremne klimatske uvjete tog područja, kako bi to otkrili. Njihovi rezultati objavljeni su u časopisu Current Biology, i sugeriraju da bi čak i ovako mala promjena u temperaturi mogla imati velik utjecaj na lokalni ekosustav.

Nije znatiželja bila jedini razlog zbog kojeg je voditeljica studije Gail Ashton, morska ekologinja zaposlena na projektu Ispitivanje britanskog Antarktika te Centru za okolišna istraživanja pri Smithsonianu, provela 18 mjeseci na Antarktici ispitujući biološke utjecaje zagrijavanja vode. Znanstvenici pokušavaju predvidjeti kako će klimatske promjene utjecati na morski život. To uključuje životinje poput Fenestrulina rugula, vrsta morskih beskralješnjaka. Nekad ih se naziva “životinjskom mahovinom” jer ne samo da izgledaju kao mahovina, nego se i hrane filtriranjem hranjivih tvari iz vode koja ih okružuje, piše Popular Science.

“Htjeli smo znati kako će oceanske zajednice izgledati u budućnosti”, rekla je Ashton. “Do danas, najbolji način za to je dovođenje životinja u spremnike s vodom, koja se potom zagrijava. No, to je dosta izvan njihovog prirodnog okruženja.”

Fenestrulina rugula, autori Hayward and Ryland, 1990.

Bilo je potrebno šest godina da Ashton i njeni kolege donesu grijanje životinjama umjesto životinja grijanju. Konačni uređaj neupućenome promatraču izgleda kao plastična kutija s grijačem , ali izrada je zahtijevala mnogo ugođavanja kako bi bili sigurni da će se oceanska voda zagrijati do određenih temperatura. Zatim je tim razvio kabele kojima je uređaj spojen na napajanje dok se nalazi nešto više od 15 metara pod površinom, zajedno sa sustavom koji je omogućio znanstvenicima da budu sigurni kako uređaj funkcionira – bez potrebe da zarone u ledene dubine da to provjere. No, Ashton je svejedno morala zaroniti kako bi prikupila podatke.

Kada je grijač konačno bio spreman, Ashton i njene kolege napravili su tri mjesta testiranja, zagrijavajući jedno za jedan stupanj Celzija, drugi za dva stupnja, dok je treće mjesto bilo kontrolno, odnosno bez intervencije. Povećanje temperature dovelo je do toga da su neke vrste rasle velikom brzinom dok su druge opadale, što je rezultiralo sveukupnim snižavanjem bioraznolikosti životinja koje žive u oceanu. I kao što je Ashton zapisala tijekom svojih ronilačkih poduhvata u ledu, razlika je bila toliko duboka da se mogla vidjeti.

“Razmjeri te razlike sve su nas iznenadili”, rekla je. “Mislili smo da ćemo se morati koristiti statističkim analizama kako bismo uočili razlike, ali kada pogledate fotografije vrlo je jasno da je rast različit u tretiranim mjestima.”

Vrste koje su cvjetale u ovom istraživanju ne postoje samo u ovim udaljenim morima. One su sveprisutne širem svijeta. Moguće je da će se zagrijavanjem oceana njihov rast ubrzati na globalnoj razini.

A to nije dobro, kaže Ashton: ove životinje poznate su kao štetni organizmi. Vjerojatno biste mogli zaključiti i da ih ne želimo imati više u morima nego što je potrebno. Njihov nadimak govori da imaju tendenciju rasti na nesretnim mjestima. “Može ih se pronaći  na brodskim trupovima, akvakulturama ili usisnim cijevima”, rekla je Ashton. “Širenje ove mahovine povećalo bi troškove održavanja brodskih trupova – ili čišćenja usisnih cijevi kako bi kroz njih moglo doprijeti dovoljno vode za hlađenje elektrane – bilo bi vrlo skupo.”

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Klima

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh