Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay / Izvor: ScienceAlert

Društvene znanosti

5 ključnih vještina koje moramo savladati u borbi s klimatskim promjenama

Kevin Rudd, bivši predsjednik australske Vlade opisao je globalno zatopljenje kao “najveći moralni izazov naše generacije”, ali ova je definicija suviše jednostavna. Globalno zatopljenje nije samo moralni izazov – ono je i najveći izazov na ekonomskoj, političkoj, društvenoj, kulturnoj, okolišnoj i znanstvenoj razini, dakle u svakom aspektu kojega se možete sjetiti.

Rješenje neće biti nađeno u znanstvenom laboratoriju, prostorijama sabornica i parlamenata, niti na sastanku aktivista.

Ne, bit će potreban koordinirani trud sa svih strana – od strane istraživača, političara, inovatora i brojnih zajednica – da bi se zaista uhvatilo u koštac s činjenicom rapidne klimatske promjene.

Upravo zato društvene znanosti igraju ključnu ulogu. Potrebni su nam ljudi koji imaju šire razumijevanje situacije i vještine navigiranja i koordiniranja svih komponenata društva.



S time na umu, evo pet instrumenata, odnosno set alata dostupnih društvenim znanstvenicima koji će biti potrebni da bismo uspjeli u borbi s ovom stvarnom i rastućom opasnosti.

1. Istraživanje i inovacija

Bez tehnoloških transformacija unutar najvećih svjetskih industrija, naprosto nemamo šanse.

Postojeći alternativni izvori energije poput sunca i vjetra moraju biti učinkovitiji, a još nerazvijeni biološki izvori poput oceana (koji može proizvoditi dvije vrste energije – termalnu iz Sunčeve topline i mehaničku iz valova te smjene plime i oseke) i hibridnih sustava koji kombiniraju više izvora, moraju se razvijati brže kako bi podržali rastuću potrebu za energijom.

Foto: Pixabay

Thomas Friedman, kolumnist New York Timesa, poznat je po svojoj izjavi da je klimatska promjena pitanje ekonomskog natjecanja i inovacije.

Države i poslovanja koji su uspješniji u proizvodnji novih energetskih tehnologija i praksi bit će uspješniji i na drugim područjima.

2. Analiza podataka

Zvuči šturo, ali analiza podataka pogađa u sridu u debati o klimatskoj promjeni. Interpretacija prikupljenih podataka o temperaturama na globalnoj razini glavna je točka rasprave, pa je razumijevanje i daljnje komuniciranje ove informacije s vremenom sve važnije.

Microsoftov projekt Madingley predstavlja virtualnu biosferu u realnom vremenu, odnosno simulaciju svog života na Zemlji, i kreira simulaciju globalnog ciklusa ugljika te predviđa kako će on utjecati na zagađenje, migraciju životinja i krčenje šuma.

3. Političko vodstvo

Foto: Pixabay

Politički vođe s dubokim razumijevanjem društveno-političkih struktura i sila bit će prijeko potrebni za poticanje promjena na legislativnoj i globalnoj razini.

Nedavnni neuspjeh Pariškog sporazuma pokazuje koliko je bitno pregovaranje i diplomacija u združivanju zemalja diljem svijeta u djelovanju za isti cilj.

Bitna je politička lukavština, ali i komunikacijske sposobnosti, kulturološko znanje i hrabrost da se donesu teške, ali nužne odluke.

4. Korporativno vodstvo

S ovime na umu, jasno je i da vodstvo korporativnog sektora igra ogromnu ulogu. Brže i značajnije promjene mogu doći iz redova poslovnoga svijeta, negoli što one mogu izniknuti iz vladinih regulacija.

Poslovni modeli morat će se strukturirati inovativno i naprednjački, bez oslanjanja na tradicionalne metode proizvodnje.

Nedavni primjer ovakvog tipa promjene unutar industrijske proizvodnje je Volvo, koji je najavio da će ukinuti proizvodnju vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2019. godine.

5. Komunikacijske vještine

Andrew J. Hoffman sa Sveučilišta Michigan savršeno je artikulirao stanje “toksične” debate o klimatskoj promjeni:

“Jedna strana kaže da je sve ovo velika prevara, ljudi nemaju utjecaja na klimu i ništa neobično se ne događa.

Druga strana tvrdi da je riječ o predstojećoj krizi, ljudska aktivnost objašnjava sve klimatske promjene, i bit ćemo krivi za uništenje života na Zemlji u obliku u kojeg ga poznajemo dosad. Posred ove jezive buke, znanstvenici se trude objasniti složenost situacije.”

Kao društvo trebali bismo doći do nekog značajnog konsenzusa. Od sabornice do društvene mreže, bit će nam potrebni snažni mislioci koji će voditi dva suprotstavljena svjetonazora i diktirati način na koji vidimo znanost.

Foto: Pixabay

Neće biti lako, ali je nužno.

Jasno je, klimatska promjena i mnoge druge globalne brige teme su s mnogo lica, i potrebno je imati širi rang pristupa i perspektiva.

Iz ovog razloga Ben Fenton-Smith sa Sveučilišta Griffith vjeruje da je “neupitno da će društveni znanstvenici biti jako potrebni u narednih 20-30 godina”. Kaže i da nam društveni znanstvenici trebaju kako bi interpretirali “rastuću količinu podataka, tehnologije i informacija”.

Kompleksni problemi imaju kompleksna rješenja.

gnothi seauton

3 komentara

3 Comments

  1. Batt Mat

    kolovoz 16, 2017 kod 7:55 am

    SPREMAJ PITKU VODU DOK JE IMA

  2. Dragica Vajic

    kolovoz 16, 2017 kod 8:34 am

    prestanite jesti zivotinje

  3. Nesad Murtic

    kolovoz 16, 2017 kod 2:49 pm

    Kad prestanu sa upotrebom harpa prestace i klimatske promjene.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Društvene znanosti

Popularno

Na Vrh