Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Računarstvo i internet

Androidi doista imaju snove. Kako to izgleda?

the carnival of the animals and goodness knows what else

Neobičan karnival hibrida automobila i životinja (Image credits: Michael Tyka/ Google)

Google-ovi inženjeri sofvera analizirali su „snove” svojih računala. I izgleda da androidi doista sanjaju električne ovce (referenca na roman P. K. Dicka, „Do Androids Dream of Electric Sheep”), svinjo-puževe, devo-ptice i pso-ribe. Taj zaključak izveden je nakon testiranja Google-ovih servera na prepoznavanje i kreiranje slika običnih predmeta – npr. banana i čaša. Rezultat testiranja liči na spoj likovnog izričaja Eschera i Dalija.

3wl2IdK

Google – ova mreža umjetne neurološke inteligencije kreira vlastite slike pomoću tipkovnice (Image credits: Michael Tyka/Google)

No, koja je svrha kreiranja ovih bizarnih slika? Prikazati umjetnički potencijal ili postoji neki znanstveniji razlog? Čini se da je znanost u pitanju – Google želi znati koliko efektno računala mogu učiti.

Google-ova umjetna neurološka mreža je poput računalnog mozga, inspiriran središnjim živčanim sustavom životinja. Kad inženjeri mreži ponude sliku, prvi sloj „neurona” ga „pogleda”. Potom taj sloj priča drugom sloju, koji potom procesuira sliku. Taj proces ponavlja se 10 do 30 puta, gdje svaki sloj identificira ključne detalje slike koje izolira sve dok ne shvati što točno ta slika predstavlja. Neurološka mreža potom govori što je to, kako je identificirala sliku, ponekad s malo uspjeha. To je sve proces koji vodi do prepoznavanja slika.

Google-ov tim potom je shvatio da mogu obrnuti proces. Dali su umjetnoj neurološkoj mreži objekt i zatražili od nje da kreira sliku tog objekta. Računalo tad pokušava asocirati s detaljima. Kada želimo da računalo kreira sliku vilice, on mora shvatiti da su glavni detalji dva ili tri zupca i drška. No, stvari poput veličine, boje i orijentacije nisu toliko važne. Gornje slike kreirane su u redoslijedu koji bi dokazao shvaća li računalo takav oblik razlikovanja.

Ponekad dobivene slike nisu baš ono što biste očekivali. Npr. ova slika utega:

FBqjiv5

Interpretacija utega (Image credits: Michael Tyka/Google)

Možda ste primijetili da nijedan računalno generiran uteg nije potpun bez mišićave ruke koja ga diže. Pritom je potpuno jasno da je računalo u krivu kad smatra da su ruka i uteg neraskidivo povezani, no to možemo oprostiti imajući u vidu da kad utipkate „uteg” u Google-ovu tražilicu, pojave se slike utega koje su pomiješane sa slikama dizača utega koji ih drže. Prema tome, za računalo, ruka koja diže uteg jedan je od važnih detalja utega.

Također, računala imaju sposobnost vidjeti slike u objektima koje umjetnici mogu samo sanjati da bi ih replicirali. Vide zgrade u oblacima, hramove u stablima i ptice u listu.

h5dIsXc

Umjetna neurološka mreža vidi drugačije od nas ljudi (Image credits: Michael Tyka/Google)

Čini se da detaljizirani elementi iskaču niotkuda. Procesuiranje oblačnog neba najbolje dokazuje da je Google-ova umjetna neurološka mreža najbolja u pronalaženju slike među oblacima:

i8vswy7

Pokušaj pronalaženja slike među oblacima (Image credits: Michael Tyka/Google)

MQ1OyIb

Čudna stvorenja koje je računalo pronašlo na uzorcima oblaka 1. Pas admiral, 2. Svinjopuž, 3. Devoriba, 4. Psoriba (Image credits: Michael Tyka/Google)

Ta tehnika koja kreira slike gdje ih nema zove se incepcionizam. Postoji i galerija incepcionizma računala, gdje možete istražiti i promotriti računalnu umjetnost.

Dizajneri su računalu dali slobodnu vlast nad svojim umjetničkim djelima. Zadnje slike su prekrasne slike umjetnog uma koje inženjeri zovu „snovi”. Bijelo platno samo je slika bijele buke. Računalo je povuklo uzorke iz buke i kreiralo „snove” – slike koje mogu doći samo iz beskonačne mašte.

9JEAlxM

Uzorak bijele buke (Image credits: Michael Tyka/Google)

ocplHAy

Uzorak bijele buke (Image credits: Michael Tyka/Google)

3 komentara

3 Comments

  1. Harun Latifovic

    26 lipnja, 2015 u 10:07 am

    super

  2. Vam

    23 srpnja, 2015 u 3:52 am

    Uistinu zanimljivo 🙂

  3. Laura

    4 siječnja, 2016 u 9:54 pm

    vrlo zanimljivo .ali činjenica neznamo baš mnogo sami sebima je još zanimljivija

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Većina nas se sigurno u određenom trenutku našla u situaciji da gleda u svoj mobitel tijekom dosadnog poslovnog sastanka, a isto vrijedi i za...

Zdravlje i Medicina

Jedna od alarmantnih medicinskih statistika prolazi dosta nezapaženo u javnosti. Naime, u Sjedinjenim Američkim Državama zabilježeno je 250 000 smrtnih slučajeva godišnje nastalih zbog...

Tehnologija

Nova metoda nazvana tenzorska holografija mogla bi omogućiti stvaranje holograma za virtualnu stvarnost, 3D print i medicinu. Unatoč tome što se o virtualnoj stvarnosti...

Tehnologija

Strojno učenje, postupak koji se koristi za obuku umjetne inteligencije, može trajati izuzetno dugo, ali kvantni trik mogao bi ozbiljno ubrzati stvari za zadatke...

Oglašavanje