Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Astrofizika

Astronomi našli ogromne zalihe plina oko “modernih galaksija”

Galaksije imaju velik apetit za gorivom, u ovome slučaju – plinom, ali su astronomi imali poteškoća pri pronalasku netaknutoga plina koji bi trebao padati na galaksije. Sada su znanstvenici pružili izravne empirijske dokaze za ove protoke plina koristeći zapažanja Hubble Space teleskopa.

plin i galaksije

Tim predvođen Nicolasom Lehnerom, izvanrednim profesorom na Sveučilištu Notre Dame, predstavio je svoj rad 11. siječnja na sastanku američkoga Astronomskog društva u Long Beachu u Kaliforniji.

Zapažanja koja je tim prikupio koristeći dva ultraljubičasta spektografa Hubblea, spektograf “Kozmička podrijetla” i “Svemirski teleskopski slikovni spektograf”, pokazuju velike količine hladnoga plina u kojemu su vrlo male količine teških elemenata u plinovitim čahurama koje okružuju “moderne galaksije”. Nedostatak teških elemenata upućuje na to da ovaj plin u galaktičkome mediju nije bio snažno obrađen kroza zvijezde. Rad članova tima, “Bimodalna raspodjela metala hladnog galaktičkog medija pri z<1” poslan je časopisu Astrophysical Journal.

Predvođen Lehnerom, tim astronoma identificirao je plinske struje blizu galaksija kroz apsorpciju koju su obilježili na spektru udaljenih kvazara svijetle pozadine. Atomi u plinu uklanjaju male količine svjetlosti i dok ona od kvazara prolazi kroz plin oko galaksija, kemijski elementi puštaju karakteristične spektralne “otiske” koji astronomima omogućavaju proučavanje fizičkih i kemijskih svojstava plina. Lehner i njegovi suradnici tražili su specifičnost plina u oko stotinu do tristo tisuća svjetlosnih godina galaksije, identificirajući ovaj plin zbog snažne apsorpcije vodika, poznate osobine plina koji okružuje galaksije. Kasnije su utvrdili količinu “metala” – svih elemenata koji su teži od vodika i helija – u ovome plinu kako bi provjerili je li tvar koja okružuje galaksiju bila svježe akumulirana iz intergalaktičkoga prostora i ne sadrži metale ili je bila izbačena iz samih galaksija i sadrži mnogo metala.

“Astronomi su tražili ovaj plin dugo vremena”, iznosi Lehner. “Ipak, zbog ograničenosti promatranja, morali su tražiti plinove koji sadrže vrlo malo metala koristeći same metale. Budući da je neznatna količina metala prisutna u ovome plinu, bilo ga je teško naći na ovaj način.” Novi način rada uključuje korištenje ultraljubičaste spektroskopije kako bi se identificirao plin preko apsorpcije vodika, koji ne zavisi o količini metala. To je omogućilo timu astronoma da po prvi put na nepristran način utvrdi kako su teški elementi raspoređeni oko galaksija.

Lehner i njegovi suradnici procijenili su količinu metala u galaktičkome mediju tijekom zadnjih šest milijardi godina. Saznali su da obilata raspodjela teških metala u plinu koji okružuje galaksiju ima dvije različite karakteristične vrijednosti, oko 2% i 40% teških elemenata čine sadržaj Sunca. Obje grane obilate raspodjele metala imaju gotovo jednak broj oblaka plina. U međuvremenu, istraživani plin koji okružuje galaksiju u ovoj studiji također ima masu koja se može usporediti s masom plinova unutar samih galaksija i tako omogućava značajan rezervoar goriva za nastajanje zvijezda u “modernim galaksijama”. Ova studija potvrđuje prijašnja saznanja istoga tima da je metalom obogaćen plin raširen puno dalje od samih galaksija, i da je vjerojatno tamo dospio snažnim izljevima koji su potaknuti supernovama. Plin koji je bogat metalima vjerojatno će pratiti vjetrove i prerađeni plin nastao međudjelovanjem izljeva i galaksija. Plin koji ne obiluje metalima ima premalu kvantitetu metala da bi pratio čak i one galaksije koje imaju iznimno malu količinu metala koje su stare šest milijardi godina ili čak i starije. Takav plin vrlo vjerojatno prati hladna strujanja prema galaksijama; njegova svojstva veoma se dobro slažu s onima koja su viđena u računalnim simulacijama formiranja galaksija i evolucije.

“Jedno od velikih pitanja koje ostaje iz naše studije jest koji su tipovi galaksija povezani s tim oblacima plina”, napominje Lehner. Svjetlosne sastavnice većine galaksija u trenutnome istraživanju još nisu identificirane. Ovaj tim će koristiti Veliki binokularni teleskop, Keck i druge teleskope sa Zemlje kako bi otkrili prirodu galaksija.

“Neovisno o interpretaciji, naša saznanja stavljaju nova ograničenja na naše shvaćanje o raspodjeli elemenata oko galaksija”, zaključuje Lehner. “Ne samo da su oko galaksija u današnjemu svemiru velike količine plinova bogatih metalima, nego i značajna količina plinova s malom količinom metala koji bi mogli postati dostupni za stvaranje zvijezda.” Ovaj novi rad nagovještava i da bi raspršeniji intergalaktički medij daleko od galaksija u današnjemu svemiru mogao sadržavati mnogo manje metala nego što se to prije smatralo.

Ovo istraživanje financirala je NASA i Nacionalna zaklada za znanost, a istraživači su koristili Hubble, Keck i Magellan teleskope. Suautori su bili J. Christopher Howk sa Sveučilišta Notre Dame, Todd Tripp sa Sveučilišta u Massachusettsu, Jason Tumlinson s Instituta za svemirske teleskope i znanost (STScI); J. Xavier Prochaska sa Sveučilišta u Kaliforniji, Santa Cruz; John O’Meara s Fakulteta Svetog Mihaela, Chris Thom (STScI), Jess Werk sa Sveučilišta u Kaliforniji, Santa Cruz; Andrew Fox (STScI); i Joe Ribaudo s Fakulteta u Utici.

Izvor: University of Notre Dame

8 komentara

8 Comments

  1. Tiho Perković

    17 siječnja, 2013 u 9:33 pm

    o ne…sad će ameri zaratit i sa vanzemaljcima…

  2. Enes Sinanović

    17 siječnja, 2013 u 9:34 pm

    Kad na je izmaknuo “Južni tok”, možda se prključimo na “galaktički tok” 🙂

  3. Zeljko Extrem

    17 siječnja, 2013 u 9:46 pm

    onda ocekujemo poskupljenje plina

  4. Fejsal Suljic

    17 siječnja, 2013 u 9:51 pm

    sad znamo gde to ide kada prdimo

  5. Chipson Chipson

    17 siječnja, 2013 u 10:35 pm

    a što ne odu tamo 🙂

  6. Vehid Ibišević

    18 siječnja, 2013 u 8:41 am

    sad će se sigurno pojaviti i neka medjugalaktička el-Kaida koju valja prevaspitati…

  7. DenMla

    18 siječnja, 2013 u 9:39 pm

    Znaci postoji 1,000,000,000,000,000,000,000,000 Zvijezda u dosad vidljivom svemiru sto su nasi dragi astronomi otkrili tj. znanstvenici. Znaci inteligentnija bica od nas postoje u svemiru i sigurno ih je ogroman broj.
    E sad je ono moje subjektivno misljenje:
    Ti Alieni, Izvanzemaljci ili kako vec su ne samo shupci nego chitave guzice sto ne podijele sa nama malo te svoje tehnologije.

  8. Izmir Delic

    19 siječnja, 2013 u 12:03 pm

    Mujo kuje konja po mjesecu…:))))))))))))

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Svemir

Svemirski teleskop Hubble već neko vrijeme pokazuje znakove starosti, ali novi problem se pokazao posebno frustrirajućim. NASA je provela gotovo tjedan dana pokušavajući popraviti...

Svemir

Opservatorij u oribiti ne radi od prošle nedjelje, kad se računalo iz 1980-ih, koje upravlja znanstvenim instrumentima, ugasilo, vjerojatno zbog loše memorijske ploče. Kontrolori...

Svemir

Spomenuta studija bila je globalna suradnja NASA-inih znanstvenika koji su radili na misiji Kepler i istraživača iz međunarodnih agencija u rasponu od Brazila do...

Planete i mjeseci

Najuočljivija oluja je dobila naziv Great Red Spot.

Oglašavanje