Connect with us

Znanost

Biljke i životinje

Bademovo tajno oružje

Nektar bademovog drveta proizvodi izvanredni i opasni otrov. To je jedina poznata biljka koja ima otrov u svom cvjetnom nektaru. Istraživanje obavljeno na Sveučilištu Haifa otkriva da su pčele misteriozno privučene toksičnom supstancom. Je li bademovo drvo razvilo jedinstven put privlačenja potencijalnih oprašivača?

Grupa istraživača na Odjelu okolišne i evolucijske biologije i Odjelu znanstvenog obrazovanja sa Sveučilišta Haifa-Oranim spekuliraju da je toksin zvan amigdalin, koji je nađen u bademovom nektaru, u stvari evolucijska prilagodba koja daje tom drvetu prednost u odnosu na svoje okruženje.

Predhodna istraživanja su već pokazala da se amigdalin može naći u nektaru badema u koncentraciji od 4 – 10 miligrama po litri. Isto je poznato da je bademovo drvo jedina biljka koja ima ovaj toksin u cvjetnom nektaru; u stvari, klasifikacijski podrazred ovog drveta je Amygdalus, imenovan tako nakon što je toksin otkriven. Za male sisavce ovo je smrtonosna supstanca i visoko je koncentriran u sjemenju neproklijalih gorkih badema. Ovi bademi su također opasni i za ljudsku konzumaciju.

Grupa istraživača, na čelu sa prof. Idom Izhakijem te prof. Gidijem Ne`emanom, prof. Moshem Inbarijem i dr. Natarajanom Singaravelanom, istraživali su zašto ova biljka proizvodi takav moćan toksin – čiji je nusprodukt cijanid – u svome nektaru. Objasnili su da prisutnost amigdalina u nektaru naizgled nije u skladu sa svrhom nektara – privlačenjem insekata na cvijet da bi se izlučila hrana i oprašilo, te na taj način pridonijelo razmnožavanju biljke.

Istraživači su izložili medonosne pčele pločama nektara koje su imale različite koncentracije toksina i ploči nektara bez toksina. Prvi tim je motrio četiri različite koncentracije amigdalina, sličnih prirodnim razinama toksina u bademovom nektaru: 2.5 – 10 miligrama po litri. Drugi eksperiment je motrio puno više razine od onih nađenih u prirodnom obliku: 5 – 50 miligrama po litri. U oba slučaja i za svaki od sastojaka, pčele su više preferirale nektar koji je sadržavao amigdalin nego opciju bez amigdalina.

“Teško je – i ponekad nemoguće – odrediti djelovanje evolucije, ali vjerojatno je da je amigdalin proizveden u bademovu nektaru zato da bi se bademovom drvetu dala prednost u razmnožavanju. Prema našim opažanjima, možemo pretpostaviti u kojim mehanizmima amigdalin ulazi u igru da bi osigurao ovu prednost”, objašnjava prof. Izhaki. Na primjer, iako je amigdalin otrovan za sisavce, nije otrovan za insekte, kao što su medonosne pčele, čak djeluje kao stimulant koji privlači takve insekte. Prema tome, moguće je da ga biljka proizvodi kako bi privukla potencijalne oprašivače. Druga mogućnost je da je bademovo drvo razvilo ovu supstancu u svome nektaru kao oblik filtera: odbija “nestručne” oprašivače, ali daje pristup “stručnjacima” koji su razvili otpornost na toksin, a u isto vrijeme osiguravaju dovoljno oprašivačkih usluga za biljku.

Istraživački tim, u suradnji sa dr. Malkom Halpernom, dr.Yoramom Gerchmanom i studentima istraživačima Svetlanom Friedman i Yanom Gerstein, trenutno ispituju mogućnost postojanja dodatnog mehanizma u igri: da toksin u nektaru sprječava naseljavanje bakterija koje mogu pokvariti kvalitetu nektara i naštetiti njegovoj privlačnosti za potencijalne oprašivače, te na taj način omesti šanse za oprašivanje drveta.

“Uvijek je manjak insekata koji oprašuju, tako da su biljke morale razviti puteve u kojima predvode u privlačenju onih koji su dostupni, u natjecanju s drugim biljkama. Drugačije ne bi se mogle razmnožavati. Ovo je više od hipoteze: to je veoma praktična teorija. Iz razloga koji nisu sasvim jasni, postoji važan manjak pčela u svijetu. Širom svijeta oskudnost dostupnih oprašivača teško oštećuje agrikulturu i prijeti zalihama proizvedenim za ljudsku populaciju. U Kaliforniji enormno rastu bademi koji bez pčela neće donositi plod. Uslijed manjka pčela, farmeri koji proizvode bademe u Kaliforniji su primorani uvoziti – iz takve daljine kao što je Australija – kamione košnica tijekom sezone cvjetanja badema, kako bi osigurali oprašivanje,” napomenuo je prof. Izhaki.

Tražili ste na googlu:

amigdalin, bademovo drvo, razmnožavanje badema

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh